Bliski neprijatelji

Bliski neprijatelji

Śrīmad-Bhāgavatam 5.13.15.

manasvino nirjita-dig-gajendrā
mameti sarve bhuvi baddha-vairāh
mrdhe śayīran na tu tad vrajanti
yan nyasta-dando gata-vairo ’bhiyāti

manasvinah — veliki heroji (umni spekulatori); nirjita-dik-gajendrāh — koji su svladali mnoge druge heroje, moćne poput slonova; mama — moja (moja zemlja, moja država, moja obitelj, moje društvo, moja religija); iti — tako; sarve — svi (veliki politički, društveni i religijski vođe); bhuvi — u ovom svijetu; baddha-vairāh — koji su stvorili neprijateljstvo među sobom; mrdhe — u bici; śayīran — padnu mrtvi na zemlju; na — ne; tu — ali; tat — prebivalištu Svevišnje Božanske Osobe; vrajanti — prilaze; yat — koji; nyasta-dandah — sannyāsī; gata-vairah — koji nema neprijatelja u čitavom svijetu; abhiyāti — dostiže to savršenstvo.

Postojalo je i postoji mnogo političkih heroja koji su nadvladali neprijatelja jednake moći. Međutim, zbog neznanja, vjerujući da je zemlja njihova, bore se jedni protiv drugih i polažu svoje živote u bici. Nisu sposobni krenuti duhovnim putem koga prihvaćaju oni u redu odricanja. Iako su veliki heroji i politički vođe, ne mogu krenuti putem duhovne spoznaje.

Smisao: Veliki politički vođe mogu biti sposobni svladati jednako moćne političke neprijatelje, ali na nesreću ne mogu svladati svoja snažna osjetila, neprijatelje koji ih uvijek prate. Nesposobni da svladaju ove bliske neprijatelje, jednostavno pokušavaju svladati druge neprijatelje i konačno umiru u borbi za opstanak. Ne kreću putem duhovne spoznaje niti postaju sannyasiji. Ponekad ovi veliki vođe obuku odjeću sannyasija i sebe nazivaju mahatmama, ali je njihov jedini posao svladavanje političkih neprijatelja. Ne mogu duhovno napredovati i osloboditi se kandži maye, jer uništavaju svoje živote iluzijom „ovo je moja zemlja i ovo je moja obitelj.”

(iz Śrīmad-Bhāgavatama, krunskog dragulja vedske književnosti; Prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

26 Odlika Vaišnave – 2

Bhakta nije drzak

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”. VAŽNO!!! Za korisnike Firefoxa desni klik na “Download” i potom “Save link as…”.

 

 

26 Odlika Vaišnave – 1

Milosrdan

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”. VAŽNO!!! Za korisnike Firefoxa desni klik na “Download” i potom “Save link as…”.

 

 

Ništa dodao – ništa oduzeo

Ništa dodao – ništa oduzeo

CC Madhya 2.93.

vandon sabāra śrī-carana
chota bada bhakta-gana,
sabe more karaha santosa
rūpa-raghunātha jāne yata
svarūpa-gosāñira mata,
tāi likhi’ nāhi mora dosa

chota — male; bada — velike; bhakta-gana — bhakte; vandon — obožavam; sabāra — svih njih; śrī-carana — lotosolika stopala; sabe — svi vi; more — sa mnom; karaha — molim vas budite; santosa — zadovoljni; svarūpa-gosāñira mata — gledište Svarūpa Dāmodara Gosvāmīja; rūpa-raghunātha — Rūpe i Raghunāthe; jāne — znam; yata — sve; tāi — što je; likhi’ — napisano; nāhi — nema; mora — moje; dosa — greške.

Obožavam lotosolika stopala svih bhakta, i naprednih i početnika. Molim sve bhakte da budu zadovoljni sa mnom. Ja sam bezgrešan, jer sam ovdje napisao sve što sam saznao od Svarūpa Dāmodare Gosvāmīja i Rūpe i Raghunāthe Goswamija. Ništa nisam dodao ili oduzeo od njihovog prikaza.

Smisao: Prema Śrīla Bhaktisiddhānti Sarasvatī Thākuri, postoje tri vrste bhakta: bhajana-vijña (eksperti u predanom služenju), bhajana-śīla (bhakte koji predano služe), krsna-nāme dīksita krsna-nāma-kārī (inicirani bhakte koji pjevaju i mantraju). Pisac Caitanya-caritāmrite moli za milost sve te bhakte, moleći ih da budu zadovoljni s njim. On kaže: “Neka bhakte početnici – bhakte koji veoma vješto raspravljaju, iako nemaju nikakvu predstavu o naprednom predanom služenju, koji smatraju da su veoma napredni zato što oponašaju smārta-brāhmane – neka takvi bhakte ne budu nezadovoljni sa mnom, misleći da sam počinio neke greške. S velikom poniznošću ih molim za oproštaj, ali mogu reći da osobno nisam imao nikakvu želju da bilo što dodam ili oduzmem. Napisao sam samo ono što sam čuo u učeničkom nasljeđu, jer sam se predao lotosolikim stopalima prethodnih acarya kao što su Svarūpa Dāmodara, Raghunātha dāsa Gosvāmī i Rūpa Gosvāmī. Napisao sam samo ono što sam čuo od njih.”

(iz Caitanya-caritamrite; prijevod i komentari A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Pravila sannyase

Pravila sannyase

CC Antya 2.143.

mahāprabhu — krpa-sindhu, ke pāre bujhite?
priya bhakte danda karena dharma bujhāite

mahāprabhu — Śrī Caitanya Mahāprabhu; krpā-sindhu — ocean milosti; ke pāre bujhite — tko može shvatiti; priya bhakte — Svoje drage bhakte; danda karena — kažnjava; dharma bujhāite — da bi postavio principe religije ili dužnosti.

Śrī Caitanya Mahāprabhu je ocean milosti. Tko Ga može shvatiti? Kada kažnjava Svoje drage bhakte, to čini da bi postavio principe religije ili dužnosti.

Smisao: Śrīla Bhaktisiddhānta Sarasvatī Thākura u svezi s tim izjavljuje da je Śrī Caitanya Mahāprabhu, ocean milosti, kaznio Haridasu mlađeg, iako je bio Njegov dragi bhakta, da bi pokazao da bhakta koji je zaokupljen čistim predanim služenjem ne bi trebao biti licemjer. Za sannyāsīja koji predano služi, licemjerno je održavati prisne odnose sa ženama. Gospodin je kaznio Haridasu mlađeg da bi postavio primjer za buduće sahajiye koji mogu prihvatiti odjeću sannyāsīja da bi oponašali Rupu Gosvamija i druge vjerodostojne sannyāsīje, a potajno održavati nezakonite veze sa ženama. Da bi poučio takve ljude, Śrī Caitanya Mahāprabhu je kaznio Svog dragog bhaktu Haridasu za neznatno odstupanje od propisanih principa. Šrimati Madhavidevi je bila uzvišeni bhakta; stoga, prišavši joj da bi zatražio malo riže za Śrī Caitanya Mahāprabhua sigurno nije počinio veliku uvredu.

Uprkos tome, da bi održao propisane principe za budućnost, Śrī Caitanya Mahāprabhu je uveo strogo pravilo da se nijedan sannyāsī ne smije prisno družiti sa ženama. Da Śrī Caitanya Mahāprabhu nije kaznio Haridasu mlađeg za malo odstupanje od ovog pravila, tobožnji bhakte Gospodina bi iskoristili primjer Haridase mlađeg za neograničeno nezakonito druženje sa ženama. Oni još uvek propovjedaju da je takvo ponašanje dozvoljeno za vaisnavu. Ali izričito je rečeno da nije dozvoljeno. Śrī Caitanya Mahāprabhu je učitelj čitavog svijeta i zato je dodjelio ovu kaznu kao primjer da vaisnavska filozofija nikada ne dozvoljava nezakonite spolne odnose. Zato je kaznio Chotu Haridasu. Śrī Caitanya Mahāprabhu je najvelikodušnija inkarnacija Svevišnje Božanske Ličnosti, ali je strogo zabranio nezakoniti seks.

(iz Caitanya-caritamrite; prijevod i komentari A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Vladanje osjetilima

Vladanje osjetilima

CC Antya 2.118.

durvāra indriya kare visaya-grahana
dāravī prakrti hare munerapi mana

durvāra — neobuzdana; indriya — osjetila; kare-visaya-grahana — prihvaćaju predmete osjetila; dāravī prakrti — drvena lutka u obliku žene; hare — privlači; munerapi — čak i velikog mudraca; mana — um.

“Predmeti osjetilnog uživanja tako snažno privlače osjetila da drvena lutka u obliku žene privlači um čak i velike svete osobe.”

Smisao: Osjetila i predmeti osjetila su tako blisko povezani da drvena lutka, ako je privlačno oblikovana kao mlada žena, privlači um čak i velike svete osobe. Predmeti osjetila – oblik, zvuk, miris, okus i dodir – uvijek su privlačni za oči, uši, nos, jezik i kožu. Budući da su osjetila i predmeti osjetila prirodno blisko povezani, ponekad čak i onaj tko tvrdi da vlada svojim osjetilima može ostati pod kontrolom predmeta osjetila. Osjetilima ne možemo vladati ako ih ne pročistimo i zaokupimo služenjem Gospodina. Stoga predmeti osjetila ponekad uznemiruju čak i osjetila svete osobe koja je dala zavjet da će vladati svojim osjetilima.

(iz Caitanya-caritamrite; prijevod i komentari A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Pravi je posao – samospoznaja

Pravi je posao – samospoznaja

Śrīmad-Bhāgavatam 5.13.7.

śūrair hrta-svah kva ca nirvinna-cetāh
śocan vimuhyann upayāti kaśmalam
kvacic ca gandharva-puram pravistah
pramodate nirvrtavan muhūrtam

śūraih — od jako moćnih neprijatelja; hrta-svah — čiji je sav imetak pokraden; kva ca — ponekad; nirvinna-cetāh — vrlo mrzovoljan i ojađen u srcu; śocan — duboko žaleći; vimuhyan — postaje zbunjen; upayāti — stiče; kaśmalam — nesvjesticu; kvacit — ponekad; ca — također; gandharva-puram — zamišljeni grad u šumi; pravistah — ušavši; pramodate — uživa; nirvrta-vat — upravo kao osoba koja je postigla uspjeh; muhūrtam — samo za trenutak.

Ponekad, živo biće gubi sav svoj imetak nakon što ga porazi ili opljačka neki viši moćniji protivnik. Nakon toga postaje veoma mrzovoljno i jadikujući zbog gubitka, ponekad se onesvijesti. Ponekad mašta o velikom, raskošnom gradu u kome sretno živi sa članovima svoje obitelji i bogatstvom. Misli da bi bilo potpuno zadovoljno ako bi ovo bilo moguće, ali ta takozvana sreća traje samo za tren.

Smisao: U ovom je stihu veoma značajna riječ gandharva-puram. Ponekad se u šumi pojavi veliki dvorac i to se naziva kula na nebu. No taj dvorac ne postoji nigdje osim u nečijoj mašti. Naziva se gandharva-pura. U materijalnoj šumi, uvjetovana duša ponekad razmišlja o dvorcima i neboderima i gubi svoju energiju na takve stvari, nadajući se da će u njima zauvijek mirno živjeti sa svojom obitelji. Međutim, zakoni prirode to ne dozvoljavaju. Kada uđe u takav dvorac čovjek privremeno misli da je veoma sretan, iako je njegova sreća nestalna. Ona može trajati nekoliko godina, ali budući da vlasnik mora napustiti dvorac u trenutku smrti, na kraju sve biva izgubljeno. Tako se stvari odvijaju u ovome svijetu. Pjesnik Vidyapati uspoređuje takvu sreću sa srećom koju neko osjeti kada vidi kap vode u pustinji. Vrelo sunce prži pustinju i ako hoćemo smanjiti temperaturu u pustinji, potrebne su ogromne količine vode – milioni i milioni litara. Kakav će učinak imati jedna kap?

Sigurno je da voda ima vrijednost, ali jedna kap ne može rashladiti pustinju. U ovom materijalnom svijetu svatko je ambiciozan, ali vrućina je veoma jaka. Kako će nam pomoći zamišljeni dvorac u zraku? Śrīla Vidyāpati je stoga pjevao: tāṭala saikate, vāri-bindu-sama, suta-mita-ramaṇi-samāje. Sreća obiteljskog života, prijatelja i društva uspoređena je sa kapljicom vode u vreloj pustinji. Čitav materijalni svijet užurbano pokušava postići sreću, jer sreća je posebno pravo živoga bića. Na nesreću, zbog svog pada u materijalni svijet, živo se biće jednostavno bori za opstanak. Čak i ako je netko sretan izvjesno vrijeme, veoma moćan neprijatelj mu može sve pokrasti. Ima mnogo primjera velikih poslovnih ljudi koji su postali ulični prosjaci. Ipak, priroda materijalnog postojanja je takva da su budalasti ljudi privučeni ovakvim poslovima i zaboravljaju svoj pravi posao – samospoznaju.

(iz Śrīmad-Bhāgavatama, krunskog dragulja vedske književnosti; Prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Bijede materijalnog postojanja

Bijede materijalnog postojanja

Śrīmad-Bhāgavatam 5.13.6.

kvacid vitoyāh sarito ’bhiyāti
parasparam cālasate nirandhah
āsādya dāvam kvacid agni-tapto
nirvidyate kva ca yaksair hrtāsuh

kvacit — ponekad; vitoyāh — u vodu bez dubine; saritah — rijeke; abhiyāti — ide da se kupa ili skoči u; parasparam — jedan drugi; ca — i; ālasate — želi; nirandhah — ostavši bez zalihe hrane; āsādya — iskušavajući; dāvam — šumski požar u obiteljskom životu; kvacit — ponekad; agni-taptah — vatra ga opeče; nirvidyate — očajanje; kva — negdje; ca — i; yaksaih — od kraljeva koji su nalik na razbojnike i lopove; hrta — oduzeto; asuh — bogatstvo, drago kao sam život.

Ponekad uvjetovana duša skoči u plitku rijeku ili u nedostatku žitarica prosi hranu od ljudi koji uopće nisu milosrdni. Ponekad pati od vreline obiteljskog života, koji je kao šumski požar, a ponekad tuguje za svojim, kao sam život, dragim bogatstvom, koje su opljačkali kraljevi u ime velikih poreza na dohodak.

Smisao: Ponekad, kada nam je vruće, skočimo u rijeku da bi se rashladili. Ali, ako je rijeka gotovo isušena, a voda previše plitka, možemo slomiti kosti. Uvjetovana duša uvijek pati u bijednom stanju. Ponekad su njeni napori da dobije pomoć od prijatelja upravo kao skakanje u suhu rijeku. Takvim djelatnostima ne stiče nikakvu dobrobit. Jedino slomi kosti. Ponekad, pateći zbog nedostatka hrane, može otići do osobe koja niti može, niti želi dati milostinju. Ponekad osoba živi obiteljskim životom koji je uspoređen sa šumskim požarom (samsāra-dāvānala-līdha-loka). Kad joj vlada naplati veliki porez, jako je ojađena. Veliki porez je primorava da skrije svoj dohodak, ali uprkos takvom pokušaju, vladini zastupnici su ponekad tako revnosni i energični da ipak oduzmu sav novac, a uvjetovana duša postane jako ojađena. Tako ljudi pokušavaju biti sretni u materijalnom svijetu, ali to je kao da pokušavamo biti sretni usred šumskog požara. Nitko ne mora ići u šumu da bi je zapalio; vatra se automatski pojavi.

Slično tome, nitko ne želi biti nesretan u obiteljskom ili svjetovnom životu, ali po zakonima prirode, sreća i nesreća su svakome silom nametnute. Veoma je ponižavajuće da nas netko drugi izdržava; stoga, prema vedskom sustavu, svatko treba živjeti neovisno. Jedino su śudre nesposobni da žive neovisno. Dužni su služiti nekoga da bi se održavali. U šastrama je rečeno: kalau śūdra-sambhavāh. U ovom dobu Kali svatko ovisi o tuđoj milosti za održavanje svoga tijela. Stoga je svatko svrstan u red šudra. U Dvanaestom pjevanju Śrīmad-Bhāgavatama rečeno je da će vlada u Kali-yugi nametati poreze bez da zauzvrat pruži dobrobit stanovništvu. Anāvrstyā vinaṅksyanti durbhiksa-kara-pīditāh. U ovom dobu će također biti pomanjkanja kiše; uslijed toga neće biti dovoljno hrane i vlada će tlačiti građane porezima. Na taj način, građani će prestati pokušavati da vode miran život, napustiti će svoje domove i ognjišta, i potpuno razočarani, otići će u šumu.

(iz Śrīmad-Bhāgavatama, krunskog dragulja vedske književnosti; Prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Caitanya-Caritamrita Madhya lila – 6. pogl. str. 202 – 218

Caitanya-Caritamrita Madhya lila – 6. pogl. str. 202 – 218

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”. VAŽNO!!! Za korisnike Firefoxa desni klik na “Download” i potom “Save link as…”.

 

 
Pancha Tattva

Sveto Ime Boga

Sveto Ime Boga

CC Madhya 6.242.

harer nāma harer nāma
harer nāmaiva kevalam
kalau nāsty eva nāsty eva
nāsty eva gatir anyathā

hareh nāma — sveto ime Gospodina Harija; hareh nāma — sveto ime Gospodina Harija; hareh nāma — Gospodinovo sveto ime; eva — svakako; kevalam — jedino; kalau — u dobu Kali; na asti — nema; eva — svakako; na asti — nema; eva — svakako; na asti — nema; eva — svakako; gatih — načina; anyathā — drugog.

“U ovom dobu svađe i licemjerja jedini proces dostizanja oslobođenja je pjevanje Gospodinovih svetih imena. Nema drugog načina. Nema drugog načina. Nema drugog načina.”

Smisao: Budući da su ljudi ovog doba toliko pali, mogu jednostavno pjevati Hare Krišna maha-mantru. Na taj se način mogu osloboditi tjelesnog shvaćanja života i postati dostojni da predano služe Gospodina. Nitko ne može predano služiti Gospodina ako se nije pročistio od sve zagađenosti. To je potvrđeno u Bhagavad-gīti:

janānām punya-karmanām yeṣām tv anta-gatam pāpam
bhajante mām drdha-vratāh te dvandva-moha-nirmuktā

“Oni koji su djelovali pobožno u ovom životu i u prošlim životima, čije su grešne djelatnosti potpuno iskorijenjene i koji su oslobođeni dvostranosti iluzije, služe Me s odlučnošću.” (Bg. 7.28) Ponekad se ljudi čude kada vide da mladići i djevojke tako ozbiljno prihvaćaju pokret svjesnosti Krišne. Odbacivši grešne djelatnosti (nezakoniti seks, jedenje mesa, uzimanje opojnih sredstava i kockanje), strogo slijedeći naredbe duhovnog učitelja, pročistili su se od sve zagađenosti. Zato se mogu potpuno posvetiti predanom služenju Gospodina. U ovom dobu Kali, hari-kirtana je veoma, veoma važna. Važnost pjevanja Gospodinovog svetog imena objašnjena je u sljedećim stihovima Śrīmad-Bhāgavatama: (12.3.51-52):

asti hy eko mahān gunah kaler doṣa-nidhe rājann
mukta-sangah param vrajet kīrtanād eva krsnasya

tretāyām yajato makhaih krte yad dhyāyato visnum
kalau tad dhari-kīrtanāt dvāpare paricaryāyām

“U dobu Kali, koje predstavlja ocean grešaka, osoba se može osloboditi sve zagađenosti i postati dostojna da uđe u Božje carstvo jednostavno pjevajući Hare Krišna mantru. To je najvažnije obilježje doba Kali. Samospoznaja koja se u Satya dobu dostizala meditacijom, u Treta dobu vršenjem različitih žrtvovanja, a u Dvapara dobu obožavanjem Gospodina Krišne, u dobu Kali se može dostići jednostavno pjevanjem svetih imena, Hare Krišna.” (Bhāg. 12.3.51-52)

(iz Caitanya-caritamrite; prijevod i komentari A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)