Važnost opisa slava Šri Krišne

Važnost opisa slava Šri Krišne

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”. VAŽNO!!! Za korisnike Firefoxa desni klik na “Download” i potom “Save link as…”.

 

 

 

Bez straha od neuspjeha

Bez straha od neuspjeha

Šrimad Bhagavatam 1.5.17.

tyaktva sva-dharmam caranambujam harer
bhajann apakvo ’tha patet tato yadi
yatra kva vabhadram abhud amusya kim
ko vartha apto ’bhajatam sva-dharmatah

tyaktva — napustivši; sva-dharmam — vlastito zanimanje; carana-ambujam — lotosolika stopala; hareh — Harija (Gospodina); bhajan — tijekom predanog služenja; apakvah — nezreo; atha — zbog; patet — pada; tatah — s tog mjesta; yadi — ako; yatra — zbog čega; kva — koja vrsta; va — ili (sarkastično); abhadram — nepovoljno; abhut — dogodit će se; amusya — njega; kim — ništa; kah va arthah — kakav interes; aptah — postignut; abhajatam — abhakte; sva-dharmatah — zaokupljen zanimanjem.

Onaj tko je napustio svoje materijalno zanimanje radi predanog služenja Gospodina može ponekad u nezrelom stadiju pasti, no ne treba se bojati neuspjeha. S druge strane, onaj tko nije bhakta, čak i ako obavlja sve propisane dužnosti, ništa ne dobiva.

SMISAO: Što se dužnosti čovječanstva tiče, one su bezbrojne. Svaki čovjek ima obveze ne samo prema svojim roditeljima, članovima obitelji, društvu, zemlji, čovječanstvu, drugim živim bićima i polubogovima, već i prema velikim filozofima, pjesnicima, znanstvenicima… Sveti spisi propisuju da se sve takve dužnosti mogu napustiti radi posvećivanja služenju Gospodina, pa ako tko tako učini i postigne uspjeh, to je vrlo povoljno.

Međutim, ponekad se osoba posveti službi za Gospodina ponesena prolaznim osjećajem, a nakon nekog vremena napusti put služenja zbog nepoželjna društva i ostalih razloga. U povijesti ima mnogo takvih primjera. Bharata Maharaja se morao roditi kao jelen zbog svoje vezanosti za lane. Dok je umirao mislio je na nj pa je tako u sljedećem životu postao jelen, iako nije zaboravio što mu se dogodilo u prethodnom životu. Citraketu je također pao sa svog položaja jer je uvrijedio uzvišenog Šivu.

Unatoč svemu tome, ovdje se ističe važnost predavanja lotosolikim stopalima Gospodina, bez obzira što postoji mogućnost pada. Čak i ako osoba zanemari propisane dužnosti predanog služenja, nikada neće zaboraviti lotosolika stopala Gospodina. Kad jednom počne s predanošću služiti Gospodina, nastavit će služiti u svim okolnostima.

U Bhagavad-giti je rečeno da čak i malo predana služenja može spasiti osobu od najveće opasnosti. U povijesti ima mnogo takvih primjera. Ađamila je jedan od njih. Iako je još od djetinjstva bio bhakta, u mladosti je pao sa svog duhovnog položaja. Unatoč tomu,Gospodin ga je na kraju spasio.

(iz Śrīmad-Bhāgavatama, krunskog dragulja vedske književnosti. Prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

(pogl. Narada poučava Vyasadevu)

Milost čistih Bhakti-vedanta

Milost čistih Bhakti-vedanta

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”. VAŽNO!!! Za korisnike Firefoxa desni klik na “Download” i potom “Save link as…”.

 

 

 

Pravilno predstavljanje cilja Veda

Pravilno predstavljanje cilja Veda

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”. VAŽNO!!! Za korisnike Firefoxa desni klik na “Download” i potom “Save link as…”.

 

 

 

Vyasadevino nezadovoljstvo

Vyasadevino nezadovoljstvo

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”. VAŽNO!!! Za korisnike Firefoxa desni klik na “Download” i potom “Save link as…”.

 

 

 

Pravi interesi jastva (duše)

Pravi interesi jastva (duše)

Šrimad Bhagavatam 1.3.33

yatreme sad-asad-rupe
pratisiddhe sva-samvida
avidyayatmani krte
iti tad brahma-darsanam

yatra — kad god; ime — u svim tim; sat-asat — grubi i suptilni; rupe — u oblicima; pratisiddhe — budu poništeni; sva-samvida — samospoznajom; avidyaya — neznanjem; atmani — u jastvu; krte — nametnuti; iti — tako; tat — to je; brahma-darsanam — proces spoznaje Apsoluta.

Kad osoba spozna da ni gruba ni suptilna tijela nemaju nikakve veze s čistim jastvom (vlastitim duhovnim identitetom), vidi i sebe i Gospodina.

SMISAO: Razlika između samospoznaje i materijalne iluzije nalazi se u saznanju da su privremeni ili iluzorni oblici koje nameće materijalna energija, u vidu grubih i suptilnih tijela, površni prekrivači jastva. Takvi prekrivači nastaju zbog neznanja i oni ne djeluju na Božansku Osobu.

Ova spoznaja, praćena uvjerenjem, naziva se oslobođenje ili viđenje Apsoluta. To znači da je savršenu samospoznaju moguće dostići prihvaćanjem božanskog ili duhovnog života. Samospoznaja podrazumijeva ravnodušnost prema potrebama grubog i suptilnog tijela i ozbiljno shvaćanje djelatnosti jastva. Poticaj za djelovanje dolazi iz jastva, ali sve tako nastale djelatnosti prelaze u iluziju budući da ne poznajemo pravu prirodu jastva. Zbog neznanja smatramo interese grubog i suptilnog tijela vlastitim interesom i stoga život za životom djelujemo nepravilno. Kad pravilnim djelovanjem dođemo do jastva, tek tada započinje naš pravi život.

Čovjek koji je zaokupljen djelatnostima jastva naziva se jivan-mukta, oslobođena osoba čak i u uvjetovanom postojanju. Ovaj se savršeni stadij samospoznaje ne dostiže umjetnim sredstvima, već pod okriljem lotosolikih stopala Gospodina koji je uvijek transcendentalan. Gospodin kaže u Bhagavad-giti da se nalazi u srcu svih živih bića i da od Njega potječe svo znanje, sjećanje i zaborav.

Kada živo biće želi biti uživatelj materijalne energije (iluzorne pojavnosti), Gospodin ga prekriva velom zaborava i tako živo biće pogrešno smatra grubo tijelo i suptilni um vlastitim jastvom. Kada živo biće njeguje transcendentalno znanje i moli Gospodina za oslobođenje od okova zaborava, Gospodin Svojom bezuzročnom milošću uklanja veo iluzije i tako živo biće spoznaje vlastito jastvo. Oslobodivši se uvjetovana života, počinje služiti Gospodina u svom vječnom prirodnom položaju. Sve to provodi Gospodin, Svojom izvanjskom moći ili izravno, Svojom unutarnjom moći.

(Suta Goswami mudracima u Naimišaranyi, pogl. Krišna je izvor svih inkarnacija)

(iz Śrīmad-Bhāgavatama, krunskog dragulja vedske književnosti. Prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Pravi interesi jastva (duše)

Pravi interesi jastva (duše)

Šrimad Bhagavatam 1.3.33

yatreme sad-asad-rupe
pratisiddhe sva-samvida
avidyayatmani krte
iti tad brahma-darsanam

yatra — kad god; ime — u svim tim; sat-asat — grubi i suptilni; rupe — u oblicima; pratisiddhe — budu poništeni; sva-samvida — samospoznajom; avidyaya — neznanjem; atmani — u jastvu; krte — nametnuti; iti — tako; tat — to je; brahma-darsanam — proces spoznaje Apsoluta.

Kad osoba spozna da ni gruba ni suptilna tijela nemaju nikakve veze s čistim jastvom (vlastitim duhovnim identitetom), vidi i sebe i Gospodina.

SMISAO: Razlika između samospoznaje i materijalne iluzije nalazi se u saznanju da su privremeni ili iluzorni oblici koje nameće materijalna energija, u vidu grubih i suptilnih tijela, površni prekrivači jastva. Takvi prekrivači nastaju zbog neznanja i oni ne djeluju na Božansku Osobu.

Ova spoznaja, praćena uvjerenjem, naziva se oslobođenje ili viđenje Apsoluta. To znači da je savršenu samospoznaju moguće dostići prihvaćanjem božanskog ili duhovnog života. Samospoznaja podrazumijeva ravnodušnost prema potrebama grubog i suptilnog tijela i ozbiljno shvaćanje djelatnosti jastva. Poticaj za djelovanje dolazi iz jastva, ali sve tako nastale djelatnosti prelaze u iluziju budući da ne poznajemo pravu prirodu jastva. Zbog neznanja smatramo interese grubog i suptilnog tijela vlastitim interesom i stoga život za životom djelujemo nepravilno. Kad pravilnim djelovanjem dođemo do jastva, tek tada započinje naš pravi život.

Čovjek koji je zaokupljen djelatnostima jastva naziva se jivan-mukta, oslobođena osoba čak i u uvjetovanom postojanju. Ovaj se savršeni stadij samospoznaje ne dostiže umjetnim sredstvima, već pod okriljem lotosolikih stopala Gospodina koji je uvijek transcendentalan. Gospodin kaže u Bhagavad-giti da se nalazi u srcu svih živih bića i da od Njega potječe svo znanje, sjećanje i zaborav.

Kada živo biće želi biti uživatelj materijalne energije (iluzorne pojavnosti), Gospodin ga prekriva velom zaborava i tako živo biće pogrešno smatra grubo tijelo i suptilni um vlastitim jastvom. Kada živo biće njeguje transcendentalno znanje i moli Gospodina za oslobođenje od okova zaborava, Gospodin Svojom bezuzročnom milošću uklanja veo iluzije i tako živo biće spoznaje vlastito jastvo. Oslobodivši se uvjetovana života, počinje služiti Gospodina u svom vječnom prirodnom položaju. Sve to provodi Gospodin, Svojom izvanjskom moći ili izravno, Svojom unutarnjom moći.

(Suta Goswami mudracima u Naimišaranyi, pogl. Krišna je izvor svih inkarnacija)

(iz Śrīmad-Bhāgavatama, krunskog dragulja vedske književnosti. Prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Mudraci u šumi Naimišaranyi

Mudraci u šumi Naimišaranyi

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”. VAŽNO!!! Za korisnike Firefoxa desni klik na “Download” i potom “Save link as…”.

 


 

Bez straha od neuspjeha

Bez straha od neuspjeha

Šrimad Bhagavatam 1.5.17.

tyaktva sva-dharmam caranambujam harer
bhajann apakvo ’tha patet tato yadi
yatra kva vabhadram abhud amusya kim
ko vartha apto ’bhajatam sva-dharmatah

tyaktva — napustivši; sva-dharmam — vlastito zanimanje; carana-ambujam — lotosolika stopala; hareh — Harija (Gospodina); bhajan — tijekom predanog služenja; apakvah — nezreo; atha — zbog; patet — pada; tatah — s tog mjesta; yadi — ako; yatra — zbog čega; kva — koja vrsta; va — ili (sarkastično); abhadram — nepovoljno; abhut — dogodit će se; amusya — njega; kim — ništa; kah va arthah — kakav interes; aptah — postignut; abhajatam — abhakte; sva-dharmatah — zaokupljen zanimanjem.

Onaj tko je napustio svoje materijalno zanimanje radi predanog služenja Gospodina može ponekad u nezrelom stadiju pasti, no ne treba se bojati neuspjeha. S druge strane, onaj tko nije bhakta, čak i ako obavlja sve propisane dužnosti, ništa ne dobiva.

SMISAO: Što se dužnosti čovječanstva tiče, one su bezbrojne. Svaki čovjek ima obveze ne samo prema svojim roditeljima, članovima obitelji, društvu, zemlji, čovječanstvu, drugim živim bićima i polubogovima, već i prema velikim filozofima, pjesnicima, znanstvenicima… Sveti spisi propisuju da se sve takve dužnosti mogu napustiti radi posvećivanja služenju Gospodina, pa ako tko tako učini i postigne uspjeh, to je vrlo povoljno.

Međutim, ponekad se osoba posveti službi za Gospodina ponesena prolaznim osjećajem, a nakon nekog vremena napusti put služenja zbog nepoželjna društva i ostalih razloga. U povijesti ima mnogo takvih primjera. Bharata Maharaja se morao roditi kao jelen zbog svoje vezanosti za lane. Dok je umirao mislio je na nj pa je tako u sljedećem životu postao jelen, iako nije zaboravio što mu se dogodilo u prethodnom životu. Citraketu je također pao sa svog položaja jer je uvrijedio uzvišenog Šivu.

Unatoč svemu tome, ovdje se ističe važnost predavanja lotosolikim stopalima Gospodina, bez obzira što postoji mogućnost pada. Čak i ako osoba zanemari propisane dužnosti predanog služenja, nikada neće zaboraviti lotosolika stopala Gospodina. Kad jednom počne s predanošću služiti Gospodina, nastavit će služiti u svim okolnostima.

U Bhagavad-giti je rečeno da čak i malo predana služenja može spasiti osobu od najveće opasnosti. U povijesti ima mnogo takvih primjera. Ađamila je jedan od njih. Iako je još od djetinjstva bio bhakta, u mladosti je pao sa svog duhovnog položaja. Unatoč tomu,Gospodin ga je na kraju spasio.

 

(iz Śrīmad-Bhāgavatama, krunskog dragulja vedske književnosti. Prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

(pogl. Narada poučava Vyasadevu)

Iznad treperave sreće i nesreće

Iznad treperave sreće i nesreće

Šrimad Bhagavatam 1.5.18

tasyaiva hetoh prayateta kovido
na labhyate yad bhramatam upary adhah
tal labhyate duhkhavad anyatah sukham
kalena sarvatra gabhira-ramhasa


tasya — u tu svrhu; eva — jedini; hetoh — razlog; prayateta — treba se truditi; kovidah — osoba sklona filozofiji; na – ne; labhyate — ne postiže se; yat — što; bhramatam — lutajući; upari adhah — od vrha do dna; tat — to; labhyate — može se postići; duhkhavat — kao bijede; anyatah — kao rezultat prijašnjeg djelovanja; sukham — osjetilno uživanje; kalena — tijekom vremena; sarvatra — svuda; gabhira — suptilni; ramhasa — napredak.

Inteligentne osobe sklone filozofiji trebaju težiti samo svrhovitom cilju koji se ne može dostići čak ni putovanjem od najvišega planeta [Brahmaloke] do najnižega [Patale]. Što se tiče sreće koja potječe od osjetilnog uživanja, ona sama dolazi tijekom vremena baš kao i bijede, iako ih ne želimo.

SMISAO: Svaki čovjek pokušava raznim naporima ostvariti što više osjetilnog uživanja. Neki se ljudi bave trgovinom, gospodarskim razvojem ili politikom, a neki plodonosnim (koristoljubivim) radom, kako bi u sljedećem životu dostigli više planete i postali sretni. Rečeno je da stanovnici Mjeseca kušaju veće užitke pijući soma-rasu, dok se dobrotvornim radom može dostići Pitriloka (rajski planeti predaka). Tako postoje različiti programi za osjetilno uživanje, bilo u ovom bilo u sljedećem životu.

Neki pokušavaju dostići Mjesec ili druge planete mehaničkim sredstvima, jer žarko žele otići na takve planete ne čineći dobra djela. Međutim, to nije moguće. Prema zakonu Svevišnjega, različita su mjesta namijenjena različitim vrstama živih bića, ovisno o njihovu djelovanju. Kao što je propisano u svetim spisima, samo se dobrim djelovanjem može steći rođenje u dobroj obitelji, obilje, visoko obrazovanje i lijep izgled. Vidimo da se čak i u ovom životu dobrim djelovanjem može steći obrazovanje ili novac. Slično tome, željene položaje u sljedećem životu možemo postići jedino dobrim djelovanjem. Inače se ne bi događalo da dvije osobe, rođene na istom mjestu u istu vrijeme, imaju različite životne okolnosti.

Međutim, svi su takvi materijalni položaji prolazni jer i oni na najvišoj Brahmaloki i oni na najnižoj Patali ovise o našem djelovanju i mijenjaju se pod njegovim utjecajem.

Osoba sklona filozofiji ne bi smjela biti primamljena takvim nestalnim položajima. Treba pokušati dostići vječni život, pun blaženstva i znanja, u kojem neće biti prisiljena ponovno se vratiti u bijedni materijalni svijet, bilo na ovom bilo na nekom drugom planetu. Nevolje i promjenjiva sreća dva su obilježja materijalnoga života koja postoje i na Brahmaloki i na drugim lokama (planetima). Prisutni su i u životu polubogova, i u životu pasa i svinja. Razlikuju se samo po količini i vrsti, no nitko nije oslobođen nedaća rođenja, smrti, starosti i bolesti. Slično tome, svatko ima sreću koja mu je predodređena i nitko ju ne može povećati ili smanjiti vlastitim naporima. Čak i ako netko dobije, uvijek može izgubiti. Stoga ne bi trebalo tratiti vrijeme na takve ništavne stvari, već uložiti napor da se vratimo Bogu. To bi trebala biti misija svačijeg života.

(iz Śrīmad-Bhāgavatama, krunskog dragulja vedske književnosti. Prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)