Nastanak i značaj Brahma-samhite

Nastanak i značaj Brahma-samhite

Tragovi nastanka Brahma-samhite gube se u maglovitim prapočecima stvaranja svijeta. Prema vedskoj tradiciji, ove je himne prije nebrojeno tisuća godina ispjevao Brahmā, prvo stvoreno biće u svemiru, neposredno prije čina stvaranja. Sam spis je ugledao svjetlo dana i našao svoje mjesto u povijesti krajem šesnaestog stoljeća n.e. kad je otkriven u knjižnici jednog drevnog hrama u južnoindijskoj državi Kerala. Otkrio ga je i spasio od zaborava jedan posve neobičan hodočasnik, čije hodočašće nije bilo namijenjeno vlastitom pročišćenju, kao što je to obično slučaj, već pročišćenju čitavog svijeta. Zvao se Śri Caitanya Mahāprabhu – svetac, mistik, religijski reformator, i potpuna inkarnacija Svevišnjeg Gospodina, Śri Krišne. U trenutku kad je otkrio ovaj spis, Śri Caitanya je putovao južnom Indijom, propovijedajući Svoju poruku ljubavi prema Krišni i šireći pokret sankirtana – skupnog pjevanja svetih imena Boga.

Nakon posjete Puriju (u državi Orissa), put ga je odveo do svetih mjesta kao što su Śri Ranga-ksetra i Setubandha Rāmeśvara, te naposljetku do Kanyakumārija (Cape Comorina), odakle se uputio prema sjeveru, putujući duž obale rijeke Payasvini u državi Travancore, da bi stigao do hrama Adi-Keśave u predjelu Trivandrum. Po kazivanju Krsnadāse Kaviraje Gosvāmija, najistaknutijeg biografa Śri Caitanye, nakon što je u hramu vidio sveti murti Adi-Keśave (Krišne), Caitanyu je obuzeo duhovni zanos tijekom kojeg je upućivao gorljive molitve, plešući i pjevajući s oduševljenjem, pružajući tako zadivljujući prizor bhaktama u hramu, koji su ga promatrali sa čuđenjem i dubokim uvažavanjem. Budući da je s nekolicínom jako naprednih bhakta razgovarao o ezoteričnim i duhovnim pitanjima, Śri Caitanya je pronašao jedno poglavlje Brahma-samhite (koja se, prema tradiciji, sastojala od stotinu poglavlja, danas nažalost za čovječanstvo izgubljenih).

Nastavak teksta...
Otkrivši ovaj rukopis, Caitanyu je preplavio zanos i obuzelo duboko, mistično ushićenje, koje je rezultiralo bujicama suza, drhtanjem, i obilnim znojenjem. Osjećajući u dubini srca da se radi o “najdragocjenijem dragulju”, našao je jednog bhaktu koji Mu je prepisao Brahma-samhitu, te se s tim primjerkom uputio natrag na sjever. Vrativši se u Puri, Śri Caitanya je Svoje bliske sljedbenike, Rāmānandu Rayu i Vāsudevu Dattu, obavijestio o Svom otkriću te je za njih dao izraditi prijepise Brahma-samhite. Budući da se glas o otkriću ovog spisa proširio među vaisnavama, uskoro je svaki od njih napravio prijepis za sebe.

Postupno, Brahma- samhitā se mogla naći posvuda i postala je jedan od vodećih spisa Gaudiya-vaisnava. Što se tiče konačnog, duhovnog zaključka, nema spisa koji se može mjeriti s Brahma-samhitom. Ona u potpunosti otkriva veličinu Gospodina Govinde (Krišne), jer pruža najuzvišenije znanje o Njemu. Budući da su u Brahma-samhiti ukratko izloženi svi zaključci, ona zauzima ključno mjesto među vaisnavskom literaturom. Čime se bavi ovaj spis? Što sadrži? Možda najbolji odgovor na to leži u kratkom prikazu sadržaja Brahma-samhite, kojeg nam u jednom od komentara Caitanya-caritamrte daje Śrila Prabhupáda, osnivač-ācārya pokreta za svjesnost Krišne:

U Brahma-samhiti je predstavljen filozofski zaključak acintya-bhedābheda-tattve (istovremene jednakosti i različitosti). Također se navode i načini predanog služenja, vedska mantra od osamnaest slogova, teme o duši, Nadduši i plodonosnim aktivnostima, zatim se daju objašnjenja o kāma-gāyatri kāma-biji, i o izvorom Mahā-Visnuu, kao i osebujan opis duhovnoga svijeta, napose Goloka Vrndāvane. Brahma-samhitā također objašnjava poluboga Ganeśu, Garbhodakaśāyí Visnua, nastanak Gāyatrí mantre, oblik Govinde i Njegov transcendentalan položaj i prebivalište, živa bića, najviši cilj, božicu Durgu, svrhu strogosti, pet grubih elemenata, ljubav prema Bogu, neosobni Brahman, inicijaciju Gospodina Brahme, kao i viziju transcendentalne ljubavi koja osobi omogućuje vidjeti Boga.

Također su objašnjeni i stupnjevi predanog služenja, te razmotreni yoga-nidra, božica sreće, predano služenje u spontanom zanosu, inkarnacije (počevši s Gospodinom Rāmacandrom), Božanstva, uvjetovana duša i njezine dužnosti, istina o Gospodinu Visnuu, molitve, vedske mantre, Gospodin Śiva, vedska književnost, personalizam i impersonalizam, dobro ponašanje, i mnoge druge teme. Također je izložen opis sunca i kozmičkih oblika Gospodina. Sve su ove teme u kratkim crtama uvjerljivo objašnjene u Brahma-samhiti.
Zatvori

facebooktwittergoogle_plusredditpinteresttumblrmail

Vrlo povjerljivi opisi Boga

Vrlo povjerljivi opisi Boga

Śrī Brahma-samhitā 5.32.

angāni yasya sakalendriya-vrtti-manti
paśyanti pānti kalayanti ciram jaganti
ānanda-cinmaya-sad-ujjvala-vigrahasya
govindam ādi-purusam tam aham bhajāmi

angāni — udovi; yasya — čiji; sakala-indriya — svih organa; vrtti-manti — posjeduje funkcije; paśyanti — vidi; pānti — održava; kalayanti — očituje; ciram — vječno; jaganti — svemire; ānanda — blaženstva; cit — istine; maya — pun; sat — stvarnosti; ujjvala — pun najblistavijeg sjaja; vigrahasya — čiji oblik; govindam — Govindu; ādi-purusam — izvornu osobu; tam — Njega; aham — ja; bhajāmi — obožavam.

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, čiji je trancendentalni oblik pun blaženstva, istine i stvarnog postojanja, pa je stoga pun najblistavijeg sjaja. Svaki od udova tog transcendentalnog lika u Sebi posjeduje potpune funkcije svih organa, te vječno vidi, održava i očituje beskrajne svemire, kako duhovne tako i materijalne.

Smisao: Nakon što je u prethodna dva stiha opisao Gospodinove zabave, autor (Brahma – prvostvoreno biće u svemiru) u četiri naredna stiha opisuje Gospodinove nepojmljive moći i slave. U ovom stihu autor opisuje moći i slave Gospodinovog lika. Gospodinova ruka može vidjeti. Njegove oči mogu pružiti zaštitu. Svako od Njegovih osjetila i udova ima sve moći svakog drugog osjetila i uda. Gospodinova su osjetila također opisana i u Bhagavad-gīti (13.14):

sarvatah pāni-pādam tat
sarvato ’ksi-śiro-mukham

“Njegove ruke i noge, oči, glave, lica i uši nalaze se posvuda. Na taj način Nad-duša postoji, prožimajući sve.”

Riječ “jaganti” znači da Gospodin u Svojim transcendentalnim zabavama osobno upotrebljava Svoja vlastita osjetila i udove. U izrazu koji počinje rječju “ananda” navodi se razlog zbog kojeg je Gospodinov lik tako čudesan i izuzetan.

(vedski klasik Śrī Brahma-samhitā, tumačenja Śrila Jive Goswamija)

facebooktwittergoogle_plusredditpinteresttumblrmail