Suština kulta bhakti

Suština kulta bhakti

CC Madhya 23.105.

yukta-vairāgya-sthiti saba śikhāila
śuska-vairāgya-jñāna saba nisedhila

yukta-vairāgya — pravilnog odricanja; sthiti — položaju; saba — sve; śikhāila — poučio; śuska-vairāgya — suhoparno odricanje; jñāna — spekulativno znanje; saba — sve; nisedhila — zabranio.

Śrī Caitanya Mahāprabhu je zatim objasnio Sanātana Gosvāmiju pravo odricanje u skladu sa okolnostima. Gospodin je zabranio sve oblike suhoparnog odricanja i spekulativnog znanja.

Smisao: To je tehnika za razumjevanje śuska-vairāgye i yukta-vairāgye. U Bhagavad-gīti (6.17) je rečeno:

yuktāhāra-vihārasya yukta-cestasya karmasu yukta-svapnāvabodhasya yogo bhavati duhkha-hā

“Onaj tko je umjeren u navikama jedenja, spavanja, rada i odmaranja može ublažiti sve materijalne patnje slijeđenjem procesa yoge.” Da bismo raširili kult svjesnosti Krišne, moramo ustanoviti mogućnosti odricanja u skladu sa zemljom, vremenom i kandidatom. Kandidata za svjesnost Krišne u zapadnim zemljama trebamo poučiti odricanju od materijalnog postojanja, ali kandidate iz zemalja poput Indije trebamo poučavati na drugačiji način. Učitelj (ācārya) mora uzeti u obzir vrijeme, kandidata i zemlju. Mora izbjeći princip niyamāgrahe, što znači da ne bi trebao pokušavati učiniti nemoguće. Što je moguće u jednoj zemlji ne mora biti moguće u drugoj. Dužnost ācārye je da prihvati suštinu predanog služenja. Što se tiče yukta-vairāgye (pravog odricanja), može postojati izvjesna razlika ovisno od okolnosti. Śrī Caitanya Mahāprabhu je zabranio suhoparno odricanje i mi smo to naučili od našeg duhovnog učitelja, Njegove Božanske Milosti Bhaktisiddhānta Sarasvatīja Thākura Gosvāmīja Mahārāje. Moramo uzeti u obzir suštinu predanog služenja, a ne vanjsku parafernaliju.

Sanātana Gosvāmi je napisao svoju Vaisnava smrti, Hari-bhakti-vilāsu, koja je bila posebno namjenjena Indijcima. U tadašnje vrijeme Indija je više-manje slijedila principe smārta-vidhija. Śrīla Sanātana Gosvāmī je morao to uzeti u obzir i svoju Hari-bhakti-vilāsu je sastavio imajući to na umu. Prema smārta-brāhmanama, osoba koja se nije rodila u obitelji brāhmana ne može se uzdići na nivo brāhmane. Međutim, Sanātana Gosvāmi je izjavio u Hari-bhakti-vilāsi (2.12) da se procesom inicijacije svatko može uzdići na položaj brāhmane.

yathā kāñcanatām yāti kāmsyam rasa-vidhānatah tathā dīksā-vidhānena dvijatvam jāyate nrnām

Postoji razlika između smārta i gosvāmi procesa. Prema smārta procesu, osoba ne može biti prihvaćena kao brāhmana ako se nije rodila u obitelji brāhmana. Prema gosvāmi procesu, Hari-bhakti-vilāsi i Nārada-pañcarātri, svatko može biti brāhmana ako ga pravilno inicira vjerodostojni duhovni učitelj. To je izjavio i Śukadeva Gosvāmī u Śrīmad-Bhāgavatamu (2.4.18):

kirāta-hūnāndhra-pulinda-pulkaśā
ābhīra-śumbhā yavanāh khasādayah
ye ’nye ca pāpā yad-apāśrayāśrayāh
śudhyanti tasmai prabhavisnave namah

Vaisnava odmah biva pročišćen pod uvjetom da slijedi pravila i propise svog vjerodostojnog duhovnog učitelja. Pravila i propisi koji se slijede u lndiji ne moraju biti potpuno isti kao pravila i propisi u Evropi i Americi i drugim zapadnim zemljama. Jednostavno oponašanje bez učinka naziva se niyamāgraha. Razuzdano ponašanje bez slijeđenja propisanih principa također se naziva niyamāgraha. Riječ niyamā znači “propisani principi,” a agraha “žarka želja”. Reč agraha znači “ne prihvatiti”. Ne bismo trebali slijediti propisane principe bez učinka niti bismo ih trebali zanemariti. Za to je neophodna posebna tehnika u skladu sa zemljom, vremenom i kandidatom. Bez odobrenja duhovnog učitelja ne bismo trebali pokušavati oponašati. Taj princip je ovdje preporučen: śuska-vairāgya-jñāna saba nisedhila. To je velikodušna demonstracija kulta bhakti Śrī Caitanya Mahāprabhua. Ništa ne bismo trebali uvesti hirovito, bez odobrenja vjerodostojnog duhovnog učitelja. Śrīla Bhaktisiddhānta Sarasvatī Thākura to objašnjava navodeći dva stiha Śrī Rūpa Gosvāmīja (Bhakti-rasāmrta-sindhu 1.2.255-256).

anāsaktasya visayān yathārham upayuñjatah nirbandhah krsna-sambandhe yuktam vairāgyam ucyate
prāpañcikatayā buddhyā hari-sambandhi-vastunah mumuksubhih parityāgo vairāgyam phalgu kathyate.

“Kada osoba nije ni za što vezana, ali istovremeno prihvaća sve u odnosu s Krišnom, pravilno je utemeljena na nivou iznad posesivnosti. S druge strane, onaj tko sve odbacuje bez znanja o njegovom odnosu s Krišnom nije tako potpun u svom odricanju.” Da bismo propovjedali kult bhakti, moramo ozbiljno razmotriti ove stihove.

(iz Caitanya-caritamrite; prijevod i komentari A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Vladanje osjetilima

Vladanje osjetilima

CC Antya 2.118.

durvāra indriya kare visaya-grahana
dāravī prakrti hare munerapi mana

durvāra — neobuzdana; indriya — osjetila; kare-visaya-grahana — prihvaćaju predmete osjetila; dāravī prakrti — drvena lutka u obliku žene; hare — privlači; munerapi — čak i velikog mudraca; mana — um.

“Predmeti osjetilnog uživanja tako snažno privlače osjetila da drvena lutka u obliku žene privlači um čak i velike svete osobe.”

Smisao: Osjetila i predmeti osjetila su tako blisko povezani da drvena lutka, ako je privlačno oblikovana kao mlada žena, privlači um čak i velike svete osobe. Predmeti osjetila – oblik, zvuk, miris, okus i dodir – uvijek su privlačni za oči, uši, nos, jezik i kožu. Budući da su osjetila i predmeti osjetila prirodno blisko povezani, ponekad čak i onaj tko tvrdi da vlada svojim osjetilima može ostati pod kontrolom predmeta osjetila. Osjetilima ne možemo vladati ako ih ne pročistimo i zaokupimo služenjem Gospodina. Stoga predmeti osjetila ponekad uznemiruju čak i osjetila svete osobe koja je dala zavjet da će vladati svojim osjetilima.

(iz Caitanya-caritamrite; prijevod i komentari A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)