Tri odlike materijalne prirode (2. dio)

Svijest u odlici vrline opaža duboko duhovno jedinstvo unutar svih razlika rase, spola, vrste itd. [13.31, 18.20], dok percepcija u odlici strasti takve razlike vidi kao temeljne i konačne, bez krajnjeg jedinstva [18.21]. U odlici tame ne postoji opažanje bilo kakve istine u svijetu, dok je moć apstraktnog razmišljanja u potpunosti odsutna [18.22]. Stoga su modusi i moralni i epistemični. Odnosno, oni odražavaju i uvjetuju moralnu kvalitetu naših djela, a također određuju kako i u kojoj mjeri razumijemo svijet i sebe.

Pročitaj više…

Tri odlike materijalne prirode (1. dio)

Tri odlike materijalne prirode (1. dio) Krišna definira primarne materijalne elemente, fizičke i kognitivne, kao Njegovu inferiornu prirodu [7,4]. Dok odjeća pokriva tijelo, ovi privremeni fizički i kognitivni elementi prekrivaju vječnu dušu [2.22], koja je Krišnina superiorna priroda ili energija [7.5]. Svi materijalni objekti, bilo tijela ili planeti, uvijek su u mjeni [8.4], neprestano se preobražavajući u različite oblike i kvalitete. Ipak, sama materijalna energija, supstanca koja leži u osnovi promjenjivih oblika prirode, bespočetna je i trajna [13.20]. Važno je da se materijalna priroda očituje primarno uočljivim kvalitetama. Gita često koristi sanskrtsku riječ ‘guna’ kako bi uputila na tri osnovne…

Pročitaj više…

Psihološko ropstvo

Gita nudi bogat izbor puteva koji nas oslobađaju od karmičkog ciklusa rođenja i smrti, te nas dovode u naš istinski, vječni život. Zapravo, naše je ropstvo u biti psihološko. Sami smo sebi nametnuli lažni, ograničavajući identitet – ovo smrtno tijelo, i onda jadikujemo zbog tih samonametnutih ograničenja. Ali kao što smo se sami zapleli u iluziju, isto tako sami se možemo i osloboditi. Nitko nas drugi ne može osloboditi ako to ne učinimo sami [6,5–7]. Pa zašto onda to ne bismo i učinili?

Pročitaj više…

Pojedinačne vječne osobe

Gita nas poučava da je svako živo biće na ovome svijetu vječna duša zatočena u privremenom materijalnom tijelu. Svaka je duša oduvijek postojala i uvijek će postojati kao osobeno pojedinačno biće [2.12]. Samo materijalno tijelo ima svoj početak i kraj [2.18], ali duša se nikada ne rađa i nikad ne umire [2.16– 21]. Duša je Božja superiorna živa energija [7,5], dio Boga, Krišne[15,7]. Bog se s ljubaznošću odnosi prema svakoj duši [5.29].

Pročitaj više…

Podrijetlo Bhagavad-gite

Što akademski krugovi kazuju o podrijetlu Bhagavad-gite? Prije otprilike 1500 godina, veliki matematičar-astronom, Arya-bhata, na osnovu arheo-astronomskih podataka u Maha-bharati zaključio je da se rat na Kuru-kšetri, prije čijeg samog početka izgovorena je Bhagavad-gita, dogodio prije otprilike 5100 godina. Neki su se moderni znanstvenici, posebno sa Zapada, opirali takvoj drevnosti, pretpostavljajući da je Gita nastala negdje između petog i drugog stoljeća prije Krista.

Pročitaj više…