Vede su najstariji spisi na svijetu. No to ne znači da su ih stvorili neki primitivni domoroci koji su umotani u životinjska krzna šetali po šumama. Naprotiv, Vede već tisućljećima izazivaju divljenje filozofa, znanstvenika i književnika čitavog svijeta. Fascinirani njihovim znanstvenim i filozofskim stupnjem, neki znanstvenici dolaze na ideju da bi autori Veda mogli biti…
Pročitaj više…
Svi hodočasnici koji se okupaju u njoj mogu iskusiti da Ganga sve pročišćava, a da pri tome ne biva onečišćena. Prema Vedama odlika transcendentalne osobe jest ta da se sve što s njom dođe u dodir odmah oslobađa svih nečistoća. Ako sjedimo na obali Gange i jednostavno samo osjećamo nalete vjetra koji prenose miris te transcendentalne vode, iz uma uzmiču svi materijalni strahovi i druge nečistoće. Tu zapanjujuću pročišćavajuću snagu Gange proučavalo je i potvrdilo više znanstvenika.
Pročitaj više…
Smatra se da su Rig, Yajur, Atharva i Sama, Mahabharata (koja sadrži Bhagavad-gitu), Pancaratra i izvorna Ramajana dijelovi vedske književnosti… Vaišnavski dodaci, poput Purana, također su dio vedske književnosti. Mogli bismo tu ubrojiti i znanstvenu literaturu poput Samhita, kao i tumačenja istaknutih učitelja koji su stoljećima usmjeravali tok vedske misli. Neki znanstvenici tvrde da su samo četiri izvorne Vede – Rig, Yajur, Atharva i Sama – prava vedska književnost. Same Vede, međutim, ne podržavaju ovakav stav, kao ni brojni istaknuti vedski učitelji poput Šankare, Ramanuje i Madhve.
Pročitaj više…
Kroz srednji vijek i renesansu, zapadna civilizacija je počivala na vjerovanju u postojanje Svevišnjeg Boga, a nagađanje o nastajanju života držalo se te vjere. Napretkom doba razuma, vjerodostojnost kršćanstva bilo je podvrgnuto teškim kušnjama znanstvenog prosuđivanja. lako su mnogi kršćani u otkriću znanstvenog zakona vidjeli nova otkrivenja Božje slave, istraživački znanstveni kriticizam objašnjenja kreacije dan u Bibliji, potkopao je tradicionalni autoritet kršćanske doktrine. Točan Biblijski opis ljudskog podrijetla došao je na tešku kušnju 1859, kada je Darwin objavio raspravu “O podrijetlu vrsta” namijenjenu dokazivanju postupne evolucije čovjeka iz nižih oblika života. Do Darwinovog doba, crkvenu su doktrinu zastupali takvi autoriteti kao nadbiskup Ussher, koji je utvrdio da je svijet stvoren u “9,00 sati, 23. Listopada 4004. godine prije Krista”. Taj je datum izračunat iz biblijskih zapisa, vraćanjem povijesti do Adama i Eve, do kreacije svemira.
Pročitaj više…
Prema Vedama postoji šest osnovnih obilja: ljepota, snaga, slava, znanje, bogatstvo i odvojenost. Neki su ljudi lijepi, neki učeni, neki bogati, a neki su poznati i slavni. Ponekad se više vrsta obilja mogu očitovati u jednoj osobi i tada ona postaje posebno privlačna. Naravno, nije potrebno previše objašnjavati moć i utjecaj navedenih obilja, jer se oko njih događa sve. Sve novine, svi filmovi, pjesme, povijest, kriminal, politika itd, sve se vrti oko zamamnih intriga, čarolije uživanja u dodiru s navedenim obiljima. No, ono što je posebno zanimljivo i za što je ponekad potrebno malo više vremena da bi se uopće i razumjelo kao pitanje i tema, jest – odakle sva ta obilja dolaze? Koji je izvor sve te estetike? Zašto snaga, bogatstvo i ljepota posjeduju takvu neodoljivu privlačnost? Otkud uopće dolazi taj za nas čaroban i opijajući utjecaj? Mirisi, boje, okusi, melodije i oblici prisutni su posvuda oko nas. Kombiniraju se na tako nevjerojatne načine koji u srcu svake trezvene osobe bude čuđenje i divljenje.
Pročitaj više…
Gotovo da se čini kao da nas Himalaja nije htjela pustiti. Trebamo li uopće otići?
Pročitaj više…
Sva živa bića posjeduju inteligenciju potrebnu za slijeđenje četiri principa: jedenje, spavanje, spolno općenje i branjenje. Ova četiri principa postoje čak i u atomu-
Pročitaj više…