Podrijetlo Bhagavad-gite

Podrijetlo Bhagavad-gite

Što akademski krugovi kazuju o podrijetlu Bhagavad-gite? Prije otprilike 1500 godina, veliki matematičar-astronom, Arya-bhata, na osnovu arheo-astronomskih podataka u Maha-bharati zaključio je da se rat na Kuru-kšetri, prije čijeg samog početka izgovorena je Bhagavad-gita, dogodio prije otprilike 5100 godina. Neki su se moderni znanstvenici, posebno sa Zapada, opirali takvoj drevnosti, pretpostavljajući da je Gita nastala negdje između petog i drugog stoljeća prije Krista. Takvi učenjaci također često sumnjaju u povijesnu istinitost većine sadržaja Maha-bharate, dok drugi učenjaci (Istoka i Zapada), i većina hinduista, prihvaćaju i antiku i povijesnost. Tko je u pravu?

Ograničeni empirijski dokazi ne dopuštaju svjetovnom učenjaštvu da konačno potvrdi ili negira takve tvrdnje, a još manje da autoritativno govori o Krišninom božanskom položaju. Kao što proglašavanje algebarske jednadžbe možemo smatrati ispravnim ili pogrešnim iznošenjem algebarske tvrdnje, tako i proglašavanje metafizičke izjave ispravnom ili pogrešnom — metafizička je tvrdnja. A osnovna pravila svjetovnog učenjaštva baš se i ne ‘smiješe’ metafizičkim tvrdnjama, (nisu im naklonjena). Zaključak je da unatoč mnoštvu skolarskih pretpostavki, svjetovnoj nauci nedostaju dovoljni dokazi koji bi, izvan razumne sumnje, opravdali datum i podrijetlo Bhagavad-gite. Druge izvanredne izjave, poput one Krišnine da je Gitu izvorno izgovorio bogu Sunca [4.1], ne povlače nikakvo unutarnje proturječje ili drugi logički apsurd, pa stoga moraju ostati svete tvrdnje, također izvan moći svjetovna učenjaštva da ih proglasi ispravnim ili neispravnim.

Znanstvenici se često pitaju je li Gita sastavni dio izvorne Maha-bharate ili je dodana kasnije. Opet, nedostatak historiografskih dokaza onemogućuje konačan akademski odgovor. U dvadesetom stoljeću najugledniji svjetski sanskritisti pokušali su rekonstruirati izvornu Maha-bharatu iz desetaka verzija sačuvanih tekstova. Nakon pola stoljeća vrlo marljivog proučavanja priznali su da je izvan moći svjetovne učenosti ponovno stvoriti, a time i konačno identificirati, izvornu verziju ovoga teksta. Stoga, znanost teško da može odrediti je li Gita dio izvornog teksta, koji nitko ne može jasno rekonstruirati. Znanstveni prijepori često se i najviše događaju upravo tamo gdje su dokazi najslabiji i gdje ostavljaju najveći prostor za oprečna mišljenja. Pitanja o izvornom datumu nastanka Gite pružaju dovoljno prilika za upravo onu vrstu beskrajne akademske rasprave — koju ovdje namjeravam izbjeći.

Ono što nesumnjivo znamo jest da je Bhagavad-gita nadahnula i osvijetlila ogroman i narastajući broj duša. Krišnini poklonici tvrde da Gita koju imamo je upravo ona Gita koju nam je Gospodin Krišna i namijenio. Po njihovom mišljenju, umjesto da se prepiremo oko samog podrijetla Gite, trebali bismo iskoristiti njezinu duboku mudrost koja je odvajkada mnogima olakšavala teret briga, radovala srca, uzbuđivala inteligenciju i vodila duše u potrazi za konačnim značenjem.

(Iz knjige: Dr. Howard Resnick, A comprehensive guide to Bhagavad-gita)

Podrijetlo Bhagavad-gite

Podrijetlo Bhagavad-gite

Što akademski krugovi kazuju o podrijetlu Bhagavad-gite? Prije otprilike 1500 godina, veliki matematičar-astronom, Arya-bhata, na osnovu arheo-astronomskih podataka u Maha-bharati zaključio je da se rat na Kuru-kšetri, prije čijeg samog početka izgovorena je Bhagavad-gita, dogodio prije otprilike 5100 godina. Neki su se moderni znanstvenici, posebno sa Zapada, opirali takvoj drevnosti, pretpostavljajući da je Gita nastala negdje između petog i drugog stoljeća prije Krista. Takvi učenjaci također često sumnjaju u povijesnu istinitost većine sadržaja Maha-bharate, dok drugi učenjaci (Istoka i Zapada), i većina hinduista, prihvaćaju i antiku i povijesnost. Tko je u pravu?

Ograničeni empirijski dokazi ne dopuštaju svjetovnom učenjaštvu da konačno potvrdi ili negira takve tvrdnje, a još manje da autoritativno govori o Krišninom božanskom položaju. Kao što proglašavanje algebarske jednadžbe možemo smatrati ispravnim ili pogrešnim iznošenjem algebarske tvrdnje, tako i proglašavanje metafizičke izjave ispravnom ili pogrešnom — metafizička je tvrdnja. A osnovna pravila svjetovnog učenjaštva baš se i ne ‘smiješe’ metafizičkim tvrdnjama, (nisu im naklonjena). Zaključak je da unatoč mnoštvu skolarskih pretpostavki, svjetovnoj nauci nedostaju dovoljni dokazi koji bi, izvan razumne sumnje, opravdali datum i podrijetlo Bhagavad-gite. Druge izvanredne izjave, poput one Krišnine da je Gitu izvorno izgovorio bogu Sunca [4.1], ne povlače nikakvo unutarnje proturječje ili drugi logički apsurd, pa stoga moraju ostati svete tvrdnje, također izvan moći svjetovna učenjaštva da ih proglasi ispravnim ili neispravnim.

Znanstvenici se često pitaju je li Gita sastavni dio izvorne Maha-bharate ili je dodana kasnije. Opet, nedostatak historiografskih dokaza onemogućuje konačan akademski odgovor. U dvadesetom stoljeću najugledniji svjetski sanskritisti pokušali su rekonstruirati izvornu Maha-bharatu iz desetaka verzija sačuvanih tekstova. Nakon pola stoljeća vrlo marljivog proučavanja priznali su da je izvan moći svjetovne učenosti ponovno stvoriti, a time i konačno identificirati, izvornu verziju ovoga teksta. Stoga, znanost teško da može odrediti je li Gita dio izvornog teksta, koji nitko ne može jasno rekonstruirati. Znanstveni prijepori često se i najviše događaju upravo tamo gdje su dokazi najslabiji i gdje ostavljaju najveći prostor za oprečna mišljenja. Pitanja o izvornom datumu nastanka Gite pružaju dovoljno prilika za upravo onu vrstu beskrajne akademske rasprave — koju ovdje namjeravam izbjeći.

Ono što nesumnjivo znamo jest da je Bhagavad-gita nadahnula i osvijetlila ogroman i narastajući broj duša. Krišnini poklonici tvrde da Gita koju imamo je upravo ona Gita koju nam je Gospodin Krišna i namijenio. Po njihovom mišljenju, umjesto da se prepiremo oko samog podrijetla Gite, trebali bismo iskoristiti njezinu duboku mudrost koja je odvajkada mnogima olakšavala teret briga, radovala srca, uzbuđivala inteligenciju i vodila duše u potrazi za konačnim značenjem.

(Iz knjige: Dr. Howard Resnick, A comprehensive guide to Bhagavad-gita)

Krišnu mogu shvatiti samo bhakte

Krišnu mogu shvatiti samo bhakte

Bhagavad-gītā 10.2

na me viduh sura-ganāh
prabhavam na maharsayah
aham ādir hi devānām
maharsīṇām ca sarvaśah

na – nikada; me – Moje; viduh – znaju; sura-ganāh – polubogovi; prabhavam – podrijetlo, obilja; na – nikada; mahā-rsayah – veliki mudraci; aham – Ja sam; ādih – podrijetlo; hi – zacijelo; devānām – polubogova; mahā-rsīnām – velikih mudraca; ca – također; sarvaśah – u svakom pogledu.

Ni mnoštvo polubogova ni veliki mudraci ne znaju Moje podrijetlo ili obilje, jer sam u svakom pogledu izvor polubogova i mudraca.

SMISAO: Kao što je rečeno u Brahma-saṁhiti, Gospodin Krišna je Svevišnji Gospodin. Nitko nije veći od Njega; On je uzrok svih uzroka. Ovdje Gospodin osobno kaže da je uzrok svih polubogova i mudraca. Čak ni polubogovi ni veliki mudraci ne mogu shvatiti Krišnu. Ne mogu shvatiti ni Njegovo ime ni Njegovu osobnost. Kakav je onda položaj tobožnjih učenjaka ovog malog planeta? Nitko ne može shvatiti zašto Vrhovni Bog dolazi na Zemlju kao obično ljudsko biće i čini čudesna, neobična djela. Trebamo znati da učenost nije preduvjet za razumijevanje Krišne. Čak su i polubogovi i veliki mudraci pokušali shvatiti Krišnu umnom spekulacijom i nisu u tome uspjeli. U Śrīmad-Bhāgavatamu jasno je rečeno da čak ni veliki polubogovi ne mogu shvatiti Svevišnju Božansku Osobu. Mogu spekulirati u granicama svojih nesavršenih osjetila i doći do impersonalističkog zaključka o suprotnosti, o onome što nije očitovanje triju odlika materijalne prirode ili mogu u umu zamisliti nešto, ali takvom budalastom spekulacijom ne mogu shvatiti Krišnu.

Ako netko želi upoznati Apsolutnu Istinu, Gospodin u ovom stihu posredno kaže: „Prisutan sam ovdje kao Svevišnja Božanska Osoba. Ja sam Svevišnji.” Toga trebamo biti svjesni. Premda ne možemo shvatiti osobno prisutnog nepojmljivog Gospodina, On postoji. Krišnu, koji je pun vječnosti, znanja i blaženstva, možemo shvatiti jednostavno proučavajući Njegove riječi u Bhagavad-gīti i Śrīmad-Bhāgavatamu. Osobe pod utjecajem Gospodinove niže energije mogu zamisliti Boga kao vladajuću moć ili neosobnog Brahmana, ali onaj tko nije utemeljen na transcendentalnoj razini ne može shvatiti Božansku Osobu.

Budući da većina ljudi ne može shvatiti Krišnin pravi položaj, Krišna se iz Svoje bezuzročne milosti pojavljuje kako bi iskazao milost takvim spekulantima. No unatoč neobičnim djelima Svevišnjega Gospodina spekulanti, okuženi materijalnom prirodom, misle da je Svevišnji neosobni Brahman. Samo bhakte potpuno predani Svevišnjem Gospodinu mogu Njegovom milošću shvatiti da je On Krišna. Gospodinovi bhakte ne obraćaju pozornost na impersonalističku predodžbu o Bogu. Zahvaljujući svojoj vjeri i predanosti odmah se predaju Svevišnjem Gospodinu i Krišninom bezuzročnom milošću spoznaju Krišnu. Nitko drugi ne može Ga shvatiti. Tako se čak i veliki mudraci slažu: „Što je ātmā, što je Svevišnji? On je taj koga moramo obožavati.”

(iz Bhagavad-gīte kakva jest; prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Bhagavad-gītā / 18.67-78

Bhagavad-gītā / 18.67-78

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”.

 

 

Bhagavad-gītā / 18.56-66

Bhagavad-gītā / 18.56-66

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”.

 

 

Bhagavad-gītā / 18.40-55

Bhagavad-gītā / 18.40-55

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”.

 

 

Bhagavad-gītā / 18.20-39

Bhagavad-gītā / 18.20-39

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”.

 

 

Bhagavad-gītā / 18.7-19

Bhagavad-gītā / 18.7-19

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”.

 

 

Bhagavad-gītā / 17.21-18.6

Bhagavad-gītā / 17.21-18.6

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”.

 

 

Bhagavad-gītā / 17.7-20

Bhagavad-gītā / 17.7-20

Svako čitanje možete poslušati na samoj stranici ili ga skinuti na svoje računalo u MP3 formatu klikom na “Download”.