Tri odlike materijalne prirode (1. dio)
Krišna definira primarne materijalne elemente, fizičke i kognitivne, kao Njegovu inferiornu prirodu [7,4]. Dok odjeća pokriva tijelo, ovi privremeni fizički i kognitivni elementi prekrivaju vječnu dušu [2.22], koja je Krišnina superiorna priroda ili energija [7.5]. Svi materijalni objekti, bilo tijela ili planeti, uvijek su u mjeni [8.4], neprestano se preobražavajući u različite oblike i kvalitete. Ipak, sama materijalna energija, supstanca koja leži u osnovi promjenjivih oblika prirode, bespočetna je i trajna [13.20]. Važno je da se materijalna priroda očituje primarno uočljivim kvalitetama. Gita često koristi sanskrtsku riječ ‘guna’ kako bi uputila na tri osnovne osobine ili modusa prirode: vrlinu, strast i tamu. Zapravo, cijelo četrnaesto poglavlje bavi se ovim materijalnim gunama (odlikama).
Kao što je ljudski vid u boji trikromatski, zasnovan na tri osnovne boje, tako i svjetovni život postoji unutar trimodalnog sustava vrline, strasti i tame. Kao što objekte prirode rijetko pronalazimo u čistim primarnim bojama, tako i pojave ovoga svijeta rijetko utjelovljuju čiste primarne odlike. Složene kombinacije guna očituju se i kod ljudi i u stvarima. Tako u istoj osobi često postoji dobra strana, ali i strastvena, kao i ona tamna. Materijalni modusi prožimaju svaki objekt, emociju, čin i ambijent na ovome svijetu; uključujući hranu, vjeru, rad, štovanje, dobrotvorne svrhe, filozofiju, tijela i zgrade. Doista, sve što svojom slobodnom voljom izaberemo modalni je izbor: dobar, strastven ili mračan — u beskonačnim kombinacijama.
Krišna izjavljuje da ništa na zemlji ili među bogovima (višim bićima) na nebu nije oslobođeno ove prirode. [18.40] Kako to funkcionira u praksi? Razmotrimo privlačnost koju osjećamo prema drugim ljudskim tijelima. Puki atomi ili molekule ne dovode nas do nesvjestice, jer svako fizičko tijelo u osnovi sadrži iste vrste atoma i molekula. Ono što zapravo vidimo je tijelo koje emanira ili zrači nama prikladnim modusima (gunama s kojima se podudaramo) i tada nas preplavljuje požuda. Nasuprot tome, suprotstavljeni modusi pobuđuju našu mržnju. Dakle, tijela koja su biološki ista, ali odišu različitim modusima, istoga promatrača privlače i začaravaju, odnosno odbijaju i gade mu se. Slično tome, mnoge su kuće građene od istih osnovnih materijala: drva, kamena, cementa itd.
Ali kuća s određenim stilom ili emocijom – tj. određenim načinom izvedbe – privlači nas, odbija ili ostavlja ravnodušnim – ovisno o modusu tj. nivou svjesnosti kojeg smo stekli tokom života. Odabirom prijatelja, supružnika, glazbe, karijere, hrane, kvarta (susjedstva), filmova, načina rekreacije i svega ostalog, biramo i vežemo se za određene kombinacije guna (odlika) materijalne prirode. Tim odabirima transformiramo kvalitetu svog života; ponekad ga unapređujući, a ponekad degradirajući. Primjerice, kada dajemo u dobre svrhe samo da bismo pomogli drugima, bez kalkulacija ili želje za povratnom dobiti, to je djelo u odlici vrline [17.20]. Kad pomažemo drugima, ali očekujemo slavu ili zaradu, čin darivanja u guni je strasti [17.21]. Čin davanja kojim donosimo više štete nego koristi, u guni je tame [17.22], kao npr. dar kojim ćemo pomoći onome tko ima jasnu zločinačku namjeru da naudi nevinima.
Stoga, kvaliteta ili način davanja utječe na kvalitetu našega života. Krišna daje sličnu modalnu analizu vjere, hrane, žrtve, štednje, odricanja, znanja, djelovanja, izvršitelja, inteligencije, odlučnosti, sreće i poziva tj zanimanja; objašnjavajući kako nas svaki modus veže, što napokon dovodi i do prihvaćanja različitih vrsta tijela u budućim životima. Pa tako dobra, strastvena i mračna djela stvaraju navike; dok biramo prijatelje, mjesta, glazbu, hranu, posao itd. Družeći se s trima gunama materijalne prirode, zapravo im dajemo vlast nad našim životima. [13.22]. Kreposna djela rađaju vrlinu; strastvena djela rađaju strast; a mračno ponašanje poput ovisnosti, bezobzirnog nasilja itd., zarobljava čovjeka u tami. Naši odabiri u trima modusima također oblikuju našu percepciju stvarnosti.
(Iz knjige: Dr. Howard Resnick, A comprehensive guide to Bhagavad-gita)
