Gospodar svih mistika

Gospodar svih mistika

Bhagavad-gītā 18.78

yatra yogeśvarah krsno
yatra pārtho dhanur-dharah
tatra śrīr vijayo bhūtir
dhruvā nītir matir mama

yatra — gdje; yoga-īśvarah — gospodar misticizma; krsnah — Gospodin Krišna; yatra — gdje; pārthah — o Prthin sine; dhanuh-dharah — nositelj luka i strijele; tatra — ondje; śrīh — obilje; vijayah — pobjeda; bhūtih — neobična moć; dhruvā — zacijelo; nītih — ćudorednost; matih mama — moje mišljenje.

Gdje god je prisutan Krišna, gospodar svih mistika, i Arjuna, vrhunski strijelac, tu je prisutno obilje, pobjeda, izuzetna moć i ćudorednost. To je moje mišljenje.

Smisao: Bhagavad-gītā je počela s Dhrtarāstrinim pitanjem. On se nadao da će njegovi sinovi, uz pomoć velikih ratnika kao što su Bhisma, Drona i Kama, pobijediti. Nadao se da će pobjeda biti na njihovoj strani. Ali nakon što je opisao bojno polje, Sañjaya je rekao kralju: “Ti razmišljaš o pobjedi, ali po mom mišljenju, gdje god su prisutni Krišna i Arjuna, tu je prisutna sva sreća”. Tako je otvoreno izjavio da Dhrtarāstra ne može očekivati pobjedu svojih sinova. Pobjeda je zacijelo očekivala Arjunu, jer je Krišna bio na Arjuninoj strani. Prihvativši mjesto vozača Arjuninih bojnih kola, Krišna je pokazao još jedno obilje. Krišna posjeduje sva obilja i jedno je od njih odricanje. Ima mnogo primjera takva odricanja, jer Krišna je gospodar odricanja. Borba se ustvari vodila između Duryodhane i Yudhisthire. Arjuna se borio na strani svoga starijeg brata, Yudhisthire. Budući da su Krišna i Arjuna bili na njegovoj strani, Yudhisthirina je pobjeda bila osigurana.

Bitka je trebala odlučiti tko će vladati svijetom i Sañjaya je pretkazao da će vlast preuzeti Yudhisthira. Također je pretkazao da će Yudhisthira, nakon osvajanja pobjede u bici, sve više napredovati, jer nije bio samo pravedan i pobožan, već i strogi sljedbenik ćudoređa. Nikada u životu nije izgovorio laž. Ima mnogo neinteligentnih osoba koje smatraju da je Bhagavad-gītā razgovor između dva prijatelja na bojnom polju. No takva knjiga ne može biti sveti spis. Neki mogu prigovoriti da je Krišna naveo Arjunu da se bori, što je bilo nemoralno, ali stvarna je situacija bila jasno opisana: Bhagavad-gītā je najviša moralna uputa. Najviša je moralna uputa izložena u trideset četvrtom stihu devetoga poglavlja: man-manā bhava mad-bhaktah. Osoba mora postati Krišnin bhakta i bit je svih religija predati se Krišni (sarva-dharmān parityajya mām ekam śaranam vraja). Upute Bhagavad-gīte predstavljaju najviši proces religije i ćudoređa. Svi drugi procesi mogu biti pročišćavajući i mogu voditi do ovog procesa, ali posljednja je uputa Gite posljednja riječ ćudoređa i religije: predaj se Krišni. To je mišljenje osamnaestoga poglavlja.
Nastavak teksta...

Iz Bhagavad-gīte možemo shvatiti da se jastvo može spoznati i filozofskom spekulacijom i meditacijom, ali potpuno je predavanje Krišni najviše savršenstvo. To je bit naučavanja Bhagavad-gīte. Put načela propisanih u skladu s društvenim staležima i različitim religijskim procesima može biti povjerljivi put znanja, ali iako su religijski obredi povjerljivi, meditacija i njegovanje znanja još su povjerljiviji. Najpovjerljivija je uputa predavanje Krišni u predanom služenju, u potpunoj svjesnosti Krišne. To je bit osamnaestoga poglavlja. Druga je poruka Bhagavad-gīte da je krajnja istina Svevišnja Božanska Osoba, Krišna. Apsolutna se Istina spoznaje u tri oblika: kao neosobni Brahman, kao lokalizirana Paramātmā i na kraju kao Svevišnja Božanska Osoba, Krišna. Savršeno znanje o Apsolutan Istini savršeno je znanje o Krišni. Ako netko shvati Krišnu, to razumijevanje obuhvaća sva područja znanja. Krišna je transcendentalan, jer je uvijek utemeljen u Svojoj vječnoj unutarnjoj moći.

Živa su bića očitovanja Njegove energije i dijele se na dvije vrste — vječno uvjetovana i vječno oslobođena živa bića. Takva su živa bića bezbrojna i smatraju se Krišninim temeljnim dijelovima. Materijalna se energija očituje u obliku dvadeset četiri elementa. Kreaciju uzrokuje vječno vrijeme, a stvara je i uništava izvanjska energija. To očitovanje kozmičkoga svijeta uvijek nanovo postaje vidljivo i nevidljivo. U Bhagavad-gīti bilo je objašnjeno pet glavnih tema: Svevišnja Božanska Osoba, materijalna priroda, živa bića, vječno vrijeme i razne vrste djelatnosti. Sve ovisi o Svevišnjoj Božanskoj Osobi, Krišni. Sva shvaćanja Apsolutne Istine – neosobni Brahman, lokalizirana Paramātmā i bilo koje drugo transcendentalno shvaćanje – postoje unutar kategorije razumijevanja Svevišnje Božanske Osobe. Iako, površno gledano, Svevišnja Božanska Osoba, živo biće, materijalna priroda i vrijeme izgledaju različito, ništa se ne razlikuje od Svevišnjeg.

Međutim, Svevišnji se uvijek razlikuje od svega. Filozofija je Gospodina Caitanye “nepojmljiva istovjetnost i različitost”. Taj filozofski sustav predstavlja savršeno znanje o Apsolutnoj Istini. Živo je biće u svom izvornom položaju čisti duh. Ono je atomska čestica Vrhovnog Duha. Zato se Gospodin Krišna može usporediti sa Suncem, a živa bića sa sunčevim zrakama. Budući da su živa bića Krišnina granična energija, sklona su dodiru s materijalnom ili duhovnom energijom. Drugim riječima, živo se biće nalazi između dvije Gospodinove energije i ima djelomičnu neovisnost, jer pripada Njegovoj višoj energiji. Pravilnom upotrebom te neovisnosti dolazi pod Krišnino neposredno vodstvo. Tako dostiže svoje prirodno stanje u energiji koja pruža zadovoljstvo.
Zatvori

(iz Bhagavad-gīte kakva jest, prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Ostavite komentar:

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)