Nastanak i značaj Brahma-samhite

Nastanak i značaj Brahma-samhite

Tragovi nastanka Brahma-samhite gube se u maglovitim prapočecima stvaranja svijeta. Prema vedskoj tradiciji, ove je himne prije nebrojeno tisuća godina ispjevao Brahmā, prvo stvoreno biće u svemiru, neposredno prije čina stvaranja. Sam spis je ugledao svjetlo dana i našao svoje mjesto u povijesti krajem šesnaestog stoljeća n.e. kad je otkriven u knjižnici jednog drevnog hrama u južnoindijskoj državi Kerala. Otkrio ga je i spasio od zaborava jedan posve neobičan hodočasnik, čije hodočašće nije bilo namijenjeno vlastitom pročišćenju, kao što je to obično slučaj, već pročišćenju čitavog svijeta. Zvao se Śri Caitanya Mahāprabhu – svetac, mistik, religijski reformator, i potpuna inkarnacija Svevišnjeg Gospodina, Śri Krišne. U trenutku kad je otkrio ovaj spis, Śri Caitanya je putovao južnom Indijom, propovijedajući Svoju poruku ljubavi prema Krišni i šireći pokret sankirtana – skupnog pjevanja svetih imena Boga.

Nakon posjete Puriju (u državi Orissa), put ga je odveo do svetih mjesta kao što su Śri Ranga-ksetra i Setubandha Rāmeśvara, te naposljetku do Kanyakumārija (Cape Comorina), odakle se uputio prema sjeveru, putujući duž obale rijeke Payasvini u državi Travancore, da bi stigao do hrama Adi-Keśave u predjelu Trivandrum. Po kazivanju Krsnadāse Kaviraje Gosvāmija, najistaknutijeg biografa Śri Caitanye, nakon što je u hramu vidio sveti murti Adi-Keśave (Krišne), Caitanyu je obuzeo duhovni zanos tijekom kojeg je upućivao gorljive molitve, plešući i pjevajući s oduševljenjem, pružajući tako zadivljujući prizor bhaktama u hramu, koji su ga promatrali sa čuđenjem i dubokim uvažavanjem. Budući da je s nekolicínom jako naprednih bhakta razgovarao o ezoteričnim i duhovnim pitanjima, Śri Caitanya je pronašao jedno poglavlje Brahma-samhite (koja se, prema tradiciji, sastojala od stotinu poglavlja, danas nažalost za čovječanstvo izgubljenih).

Nastavak teksta...
Otkrivši ovaj rukopis, Caitanyu je preplavio zanos i obuzelo duboko, mistično ushićenje, koje je rezultiralo bujicama suza, drhtanjem, i obilnim znojenjem. Osjećajući u dubini srca da se radi o “najdragocjenijem dragulju”, našao je jednog bhaktu koji Mu je prepisao Brahma-samhitu, te se s tim primjerkom uputio natrag na sjever. Vrativši se u Puri, Śri Caitanya je Svoje bliske sljedbenike, Rāmānandu Rayu i Vāsudevu Dattu, obavijestio o Svom otkriću te je za njih dao izraditi prijepise Brahma-samhite. Budući da se glas o otkriću ovog spisa proširio među vaisnavama, uskoro je svaki od njih napravio prijepis za sebe.

Postupno, Brahma- samhitā se mogla naći posvuda i postala je jedan od vodećih spisa Gaudiya-vaisnava. Što se tiče konačnog, duhovnog zaključka, nema spisa koji se može mjeriti s Brahma-samhitom. Ona u potpunosti otkriva veličinu Gospodina Govinde (Krišne), jer pruža najuzvišenije znanje o Njemu. Budući da su u Brahma-samhiti ukratko izloženi svi zaključci, ona zauzima ključno mjesto među vaisnavskom literaturom. Čime se bavi ovaj spis? Što sadrži? Možda najbolji odgovor na to leži u kratkom prikazu sadržaja Brahma-samhite, kojeg nam u jednom od komentara Caitanya-caritamrte daje Śrila Prabhupáda, osnivač-ācārya pokreta za svjesnost Krišne:

U Brahma-samhiti je predstavljen filozofski zaključak acintya-bhedābheda-tattve (istovremene jednakosti i različitosti). Također se navode i načini predanog služenja, vedska mantra od osamnaest slogova, teme o duši, Nadduši i plodonosnim aktivnostima, zatim se daju objašnjenja o kāma-gāyatri kāma-biji, i o izvorom Mahā-Visnuu, kao i osebujan opis duhovnoga svijeta, napose Goloka Vrndāvane. Brahma-samhitā također objašnjava poluboga Ganeśu, Garbhodakaśāyí Visnua, nastanak Gāyatrí mantre, oblik Govinde i Njegov transcendentalan položaj i prebivalište, živa bića, najviši cilj, božicu Durgu, svrhu strogosti, pet grubih elemenata, ljubav prema Bogu, neosobni Brahman, inicijaciju Gospodina Brahme, kao i viziju transcendentalne ljubavi koja osobi omogućuje vidjeti Boga.

Također su objašnjeni i stupnjevi predanog služenja, te razmotreni yoga-nidra, božica sreće, predano služenje u spontanom zanosu, inkarnacije (počevši s Gospodinom Rāmacandrom), Božanstva, uvjetovana duša i njezine dužnosti, istina o Gospodinu Visnuu, molitve, vedske mantre, Gospodin Śiva, vedska književnost, personalizam i impersonalizam, dobro ponašanje, i mnoge druge teme. Također je izložen opis sunca i kozmičkih oblika Gospodina. Sve su ove teme u kratkim crtama uvjerljivo objašnjene u Brahma-samhiti.
Zatvori

Vrlo povjerljivi opisi Boga

Vrlo povjerljivi opisi Boga

Śrī Brahma-samhitā 5.32.

angāni yasya sakalendriya-vrtti-manti
paśyanti pānti kalayanti ciram jaganti
ānanda-cinmaya-sad-ujjvala-vigrahasya
govindam ādi-purusam tam aham bhajāmi

angāni — udovi; yasya — čiji; sakala-indriya — svih organa; vrtti-manti — posjeduje funkcije; paśyanti — vidi; pānti — održava; kalayanti — očituje; ciram — vječno; jaganti — svemire; ānanda — blaženstva; cit — istine; maya — pun; sat — stvarnosti; ujjvala — pun najblistavijeg sjaja; vigrahasya — čiji oblik; govindam — Govindu; ādi-purusam — izvornu osobu; tam — Njega; aham — ja; bhajāmi — obožavam.

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, čiji je trancendentalni oblik pun blaženstva, istine i stvarnog postojanja, pa je stoga pun najblistavijeg sjaja. Svaki od udova tog transcendentalnog lika u Sebi posjeduje potpune funkcije svih organa, te vječno vidi, održava i očituje beskrajne svemire, kako duhovne tako i materijalne.

Smisao: Nakon što je u prethodna dva stiha opisao Gospodinove zabave, autor (Brahma – prvostvoreno biće u svemiru) u četiri naredna stiha opisuje Gospodinove nepojmljive moći i slave. U ovom stihu autor opisuje moći i slave Gospodinovog lika. Gospodinova ruka može vidjeti. Njegove oči mogu pružiti zaštitu. Svako od Njegovih osjetila i udova ima sve moći svakog drugog osjetila i uda. Gospodinova su osjetila također opisana i u Bhagavad-gīti (13.14):

sarvatah pāni-pādam tat
sarvato ’ksi-śiro-mukham

“Njegove ruke i noge, oči, glave, lica i uši nalaze se posvuda. Na taj način Nad-duša postoji, prožimajući sve.”

Riječ “jaganti” znači da Gospodin u Svojim transcendentalnim zabavama osobno upotrebljava Svoja vlastita osjetila i udove. U izrazu koji počinje rječju “ananda” navodi se razlog zbog kojeg je Gospodinov lik tako čudesan i izuzetan.

(vedski klasik Śrī Brahma-samhitā, tumačenja Śrila Jive Goswamija)

Brahma-Samhita 5.36

Brahma-Samhita 5.36

yad-bhava-bhavita-dhiyo manujas tathaiva
samprapya rupa-mahimasana-yana-bhusah
suktair yam eva nigama-prathitaih stuvanti
govindam adi-purusam tam aham bhajami

yat – prema kojem; bhava – s devocijom; bhavita – prožeti su; dhiyah – čija srca; manujah – ljudi; thata eva – slično tome; samprapya – stekli su; rupa – ljepotu; mahima – uzvišenost; asana – prijestolja; yana – vozila; bhusah – i ukrase; suktaih – vedskim himnama; yam – koje; eva – svakako; nigama – od strane Veda; prathitaih – saopćene; stuvanti – slave; govindam – Govindu; adi-purusam – izvornu osobu; tam – Njega; aham – ja; bhajami – obožavam.

Obožavam tog istog Govindu (Krišnu), prvobitnog Gospodina, u čiju slavu ljudi prožeti devocijom pjevaju mantra-sukte što izrekle su ih Vede, dostižući tako svoju primjerenu ljepotu, uzvišenost, prijestolja, vozila i ukrase.

Tumačenje Šrila Jive Gosvamija: Kako mora da je Svevišnja Božanska Osoba milostiva prema Svojim iskrenim bhaktama? To je objašnjeno u ovom stihu.

Spisi kažu da, kao što dječaci pastiri dostižu vrline, karakter, dob, zabave i izgled poput onih kod Gospodina Krišne, i kao što su dostigli Njegovo vječno društvo, tako i oni koji na neki način meditiraju na Gospodina Krišnu također dostižu vječno društvo Gospodina Krišne. To je opisano u slijedećem iskazu Šrimad- Bhagavatama (11.5.48):vairena yam nrpatayah šišupala-paundrasalvadayo gati-vilasa-vilokanadyaih dhyayanta akrta-dhiyah sayanasanadau tad-bhavam apur anurakta-dhiyarh punah kim “Neprijateljski kraljevi poput Šišupale, Paundrake i Šalve, uvijek su mislili na Gospodina Krišnu. Čak i dok su ležali, sjedili ili se bavili drugim aktivnostima, prethodno su meditirali na pokrete Gospodinovog tijela, na Njegove radosne zabave, na Njegove poglede koje je s ljubavlju upućivao Svojim bhaktama i na druga privlačna obilježja koja je iskazivao Gospodin. Budući da su tako uvijek bili zaokupljeni Krišnom, dostigli su duhovno oslobođenje u Gospodinovom vlastitom prebivalištu.

Što onda reći o blagoslovima ponuđenim onima koji neprestano usredotočuju svoj um na Gospodina Krišnu na povoljan način, s ljubavlju?”

(vedski klasik Śrī Brahma-samhitā, tumačenja Śrila Jive Goswamija)