Četiri nedostatka uvjetovane duše

Četiri nedostatka uvjetovane duše

Sanskrtski korijen riječi veda može se različito tumačiti, ali konačni je smisao isti. Veda znači znanje. Svako znanje koje prihvaćate je veda jer su učenja Veda izvorno znanje. U uvjetovanome stanju naše je znanje podložno mnogim nedostacima. Za razliku od oslobođene duše, uvjetovana duša ima četiri nedostatka. Prvi je da nužno radi greške. Na primjer, Mahatma Gandhi se u našoj zemlji (Indiji) smatra velikanom, ali napravio je puno pogrešaka. Njegov ga je pomoćnik još pred sam kraj upozoravao: „Mahatma Gandhi, ne idite na sastanak u New Delhi. Od nekih sam prijatelja čuo da vam prijeti opasnost.” Ali on nije poslušao. Ustrajao je u odluci da ode i stradao. Čak i velikani poput Mahatme Gandhija i predsjednika Kennedyja rade greške. Griješiti je ljudski. To je jedan od nedostataka uvjetovane duše.

Drugi nedostatak je podložnost iluziji. Biti u iluziji znači prihvatiti mayu, ono što nije, takvim kakvim nam se čini. Maya doslovno znači „ono što nije”. Svatko prihvaća tijelo kao jastvo. Ako vas upitam što ste, reći ćete: „Ja sam Ivan. Ja sam bogataš. Ja sam ovo, ja sam ono.” Sve su to tjelesna poistovjećivanja, ali vi niste tijelo. To je iluzija – maya.

Treći nedostatak je sklonost ka varanju. Svatko voli varati druge. I najveća budala se predstavlja kao vrlo inteligentan čovjek. Premda je već istaknuto da je u iluziji i da griješi, on će umovati: „Ja mislim ovako.” Ali ne poznaje čak ni samoga sebe. Piše knjige o filozofiji, iako je pun nedostataka. To je njegova bolest. To je varanje.

Naposljetku, imamo nesavršena osjetila. Ponosni smo na svoje oči. Često nas izazivaju: „Možete li mi pokazati Boga?” Ali, imate li vi oči kojima možete vidjeti Boga? Ako nemate oči, nikada nećete vidjeti. Kad bih sada u sobi nestalo svjetla, ne biste mogli vidjeti ni svoje ruke. Kakav je, onda, vaš vid? Ne možemo očekivati da ćemo steći znanje (vedu) nesavršenim osjetilima. Uza sve te nedostatke, u uvjetovanom životu ne možemo nikome dati savršeno znanje. Ni sami nismo savršeni. Zato prihvaćamo Vede takve kakve jesu.

— Šrila Prabhupada, iz uvoda na Šri Išopanišadu

Neka bude volja Tvoja

Neka bude volja Tvoja

Gledamo ljude koji se bore, koji nisu toliko duboko ušli u duhovni život, koji održavaju materijalne vezanosti, istovrememo prakticirajući predano služenje. Ali materijalne vezanosti na kraju mogu vrlo brzo otići, otpasti, iščeznuti, nestati, jer je vjera u Krišnu još uvijek prisutna. Netko se može ustručavati predati Krišni, ali budući da cijeli život provodi u služenju Krišne, ta je vjera sazrela.

Kako se približavamo smrti, još uvijek možemo učiniti posljednji korak i otpustiti sve te materijalne stvari. Bolje sada, bolje sada! Nije mudro igrati se s materijalnom energijom i pokušavati iz nje iscijediti nešto malo uživanja. Bolje je predati se odmah, bolje je predati se sada kad smo već ionako Krišnu stavili u prvi plan, tako da na kraju života budemo spremni: „Da Krišna, ja sam Tvoj!“, „Krišna, kako Ti želiš, neka bude volja Tvoja!“, „Nemam nikoga drugoga i nemam ništa drugo osim Tebe, moj Krišna!“, „Ništa na ovom svijetu za mene nema smisla osim Tebe!“

H.H. Kadamba Kanana Swami

O individualnosti

O individualnosti

Duša, prema vaišnavskoj (vedskoj) teologiji, nije samo „svjetlo“ ili postojanje, već je jedinstveno živo biće koje ima jedinstveni odnos s Bogom. Kada Krišna kaže Arđuni, „Nikad nije bilo vremena da Ja nisam postojao, ni ti, ni svi ovi kraljevi, niti će u budućnosti itko od nas prestati postojati“, Gospodin direktno govori o vječnoj prirodi individue i o besmrtnosti duše. Šrila Prabhupada objašnjava, „Svevišnja Božanska Osoba vrhovno je individualno Biće i Arđuna, Gospodinov vječni pratitelj, i svi kraljevi prisutni tamo vječne su individualne osobe. Individualnost koju Gospodin Krišna i Šrila Prabhupada koriste u ovim primjerima znači da je svaka duša odvojeno i posebno biće koje ima svoj specifičan odnosom s Bogom, i ti su odnosi opisani u svetim spisima.

Jedna od prvih širih kategorija razlikovanja duhovno oslobođenih osoba je kategorija njihove draži (na sanskrtu – rasa) u odnosu s Gospodinom.  U skladu s različitim podjelama i nivoima bhakta, vječni odnosi predanosti mogu biti podijeljeni u pet kategorija: neutralnost, služenje Krišne, prijateljstvo s Krišnom, roditeljska privlačnost prema Krišni i bračna ljubav prema Krišni. Svaka od tih kategorija ima svoje različite ukuse i kušanja, i bhakta situiran u određenoj kategoriji sretan je u tom položaju. Tako se jedan aspekt duhovne individualnosti prepoznaje kako se jedna usavršena duša odnosi prema Gospodinu kao prijatelju, dok se druga usavršena duša odnosi prema Gospodinu kao svom gospodaru, a opet, treća usavršena duša odnosi prema Gospodinu kao prema svom obožavanom božanstvu.

Ipak, unutar ovih pet kategorija postoji veliki prostor za individualno izražavanje. Ne znači da su svi oni koji imaju intiman prijateljski odnos s Gospodinom isti u svom raspoloženju prijateljstva, pa čak i po svom karakteru.  Šrimad Bhagavatam, jedan od glavnih vedskih spisa, opisuje kako polubog Brahma krade ne samo Krišninu telad, već i njegove prijatelje, dječake pastire. Krišna se tada proširuje u jedinstvene replike svakog od ovih dječaka i teladi. Opisano je da su se svaki dječak i svako tele pojavili sa svojim specifičnim individualnim karakteristikama, te se Krišna osobno proširio kao replika svakog dječaka i teleta, zajedno sa svim ovim različitostima. To je dobar primjer kako Gospodin uživa u raznolikosti jer svaki od ovih dječaka i teladi ima jedinstven odnos s Gospodinom, upravo zbog svoje jedinstvene osobnosti.

nastavak teksta

Krišna uživa u kušanju raznolikosti odnosa s individualnim živim bićima. Prirodno se javlja pitanje ima li nešto što Gospodin više voli? Mnogi bhakte i učenjaci analizirali su duhovnu raznolikost opisanu u spisima rabeći termine „viši“ i „niži“. Dok takva analiza ima vrijednost, također je istina da su u Krišninim očima i u viziji Krišninog bhakte, sve raznolikosti dobre i poželjne. Šrila Prabhupada bi često rekao: „Raznolikost je majka uživanja“. U materijalnom svijetu detalji našeg izvornog odnosa s Gospodinom su skriveni, jer ne samo da smo dobili grubo materijalno tijelo, već i suptilno, naš mentalitet. Čak i ako nismo svjesni naših vječnih duhovnih draži ili rasa s Gospodinom (ukoliko nismo na uzvišenom duhovnom nivou), još uvijek smo svjesni da svatko od nas ima jedinstveno tijelo i um.

Čak i ako promatramo blizance, oni nikad nisu identične kopije, već im je osobnost jedinstvena. Kada govorimo o tipovima osobnosti i individualnosti, određene nam kategorizacije mogu pomoći u svrhu analize. Uobičajeno je čuti kritike, čak i uvrede, kad god netko pokuša definirati tipove osobnosti. Mogu se čuti optužbe poput „obilježavanja“ ili „stavljanja u ladice“. Vjerovatno je pretpostavka da su obilježavanja tipova osobnosti uvreda samoj individui, više nego da je opisuju. Ipak, širi opisi imaju vrijednost, ne samo teorijsku ili akademsku, već su također i alatka za razumijevanje drugih i nas samih u kontekstu praktičnih međusobnih odnosa. Pravilno razumijevanje različitosti širi, a ne sužava, naš pogled, dovodeći nas do dubljeg i iskrenijeg međusobnog poštovanja. Moramo priznati da iako je svaka osoba jedinstvena mješavina odlika, kategorizacija donosi šire razumijevanje ideje osobnosti.

U Bhagavad-Giti sam Krišna kategorizira ljude. Krišna imenuje kategorije osobnosti na slijedeći način. „Brahmane, kšatriye, vaišye i šudre razlikuju se po odlikama rođenim iz njihove vlastite prirode u skladu s gunama materijalne prirode“. Brahmane su svećenička klasa, kšatriye su ratnici, vaišye su poslovni ljudi, a šudre su radnici u društvu. Važno je primjetiti da su se te kategorija razumijevale različito od modernog konteksta pojma „kaste“, koji opisuju ljude u terminima rase, nacionalnosti ili rođenja u nižim i višim društvenim grupama. Ipak, Krišna govori o individualnim i osobnim „odlikama“ i „prirodi“. Uobičajeno je za one koji proučavaju tipove osobnosti zaključiti kako je većina naše osobnosti „urođena“. To je u skladu s Šrila Prabhupadinim prijevodom koji ukazuje da ove četiri grupe imaju „urođenu“ prirodu (Šrila Prabhupada piše „rođena iz njihove prirode“). Dr. Rohm piše da smo stvoreni različiti i da smo „ograničeni“ prirodom određene vrste.

Ako ovo prihvatimo kao činjenicu, onda je svatko od nas rođen sa specifičnim odlikama i sklonostima sukladno određenom tipu osobnosti. Primjećujemo da su svi navedeni tipove osobnosti prisutni u raznim rasama i kulturama svijeta, jer svi oni moraju postojati kako bi imali raznovrsno drušvo. Razmotrimo podjelu opisanu u Vedama. Krišna nastavlja u Bhagavad Giti opisivati psihologiju brahmane. On kaže, „smirenost, samoovladanost, strogost, čistoća, snošljivost, istinoljubivost, znanje, mudrost i religioznost prirodne su osobine koje u svom djelovanju očituju brahmane“. U Šrimad Bhagavatamu dan je sličan opis. Simptomi brahmane su kontrola uma, kontrola osjetila, isposništvo i pokore, čistoća, zadovoljstvo, opraštanje, jednostavnost, znanje, samilost, istinoljubivost i potpuna predaja Svevišnjoj Božanskoj Osobi. Priroda kšatrije (ratnika) definirana je kao herojstvo, snaga, odlučnost, snalažljivost, hrabrost u bitci, velikodušnost i vladarska moć.

Moć u bitci, nepobjedivost, strpljivost, izazivanje, milosrdnost, kontrola tjelesnih potreba, opraštanje, privrženost brahmanskoj prirodi, ljubaznost i istinoljubivost simptomi su kšatrije. Simptomi vaišye su privrženost polubogovima, duhovnom učitelju i Svevišnjem Gospodinu, napor za napretkom u religijskim principima, ekonomskom razvitku i osjetilnom zadovoljstvu, vjerovanje u riječi duhovnog učitelja i spisa, vještina u zarađivanju novca. Odlike koje obilježavaju šudru su odavanje poštovanja brahmanama, kšatriyama i vaišyama, održavanje sebe čistim, sloboda od dvoličnosti, služenje gospodara, vršenje žrtvovanja bez izgovaranja mantri, oslobođenost sklonosti ka krađi, izgovaranje istine, zaštita krava i brahmana.

Brahmana, kšatriya, vaišya i šudra također mogu biti opisani u terminima individualnog položaja, što Bhagavad Gita opisuje kao „gune“ prirode. Te gune su vrlina, strast i neznanje. Svaka od ove četiri varne teži prema jednoj ili više ovih guna. Odnos između tri gune i varni (klasa) široka je tema, a za svrhu ove diskusije dovoljno je reći da je težnja osobe prema ovim gunama drugi način određivanja njezine ili njegove varne. Ukratko, brahmane se nalaze u guni vrline, kšatriye u guni strasti, vaišye u gunama strasti i neznanja i šudre u guni neznanja, u pogledu materijalne prirode. Prihvaćanje ovih vrsta osobnosti opisanih u Bhagavad-Giti i Šrimad Bhagavatamu ne negira valjanost nekih podjela koje su razvili suvremeni znanstvenici. Ponekad će suvremene znanstvene podjele biti opisane u različitoj terminologiji u odnosu na vaišnavske spise, a ponekad će podjele na potpuno drukčiji način definirati osobnost.

Zatvori

(iz knjige “Poštivanje individualnosti”; autorica Urmila Devi Dasi, Dr. Edith Best)

Plivanje uzvodno

Plivanje uzvodno

Rijetko si postavljamo ozbiljna pitanja o tome koliko je naš svjetonazor ispravan. Vrlo često smo čak i nesvjesni našeg pogleda na život i svijet, već jednostavno, kao prosječno ljudsko biće, imamo potrebu da nas se prihvati takvima kakvi jesmo. Ne vidimo da je potrebna promjena našeg karaktera.

Iz perspektive duhovnog znanja Veda, u ljudskom obliku života imamo nevjerojatan potencijal, ali isto tako i izuzetno veliku odgovornost. O tome najčešće ne razmišljamo dovoljno duboko, odgovorno i ozbiljno.

Određene obrasce djelovanja prenosimo iz života u život i oni ostaju zabilježeni kao snažni utisci u našoj podsvijesti, tj. u našem umu. Ti se utisci na sanskritu nazivaju samskare. Određene navike koje smo stvorili ostavljaju određene impresije ili utiske u našoj podsvijesti. Neprekidnim ponavljanjem tih navika one postaju čvrsto utisnute i jako ih je teško promijeniti.

Jedini način da ih promijenimo su redovne duhovne vježbe, ulaganje napora u promišljanje i stvaranje novih obrazaca. No nije dovoljan samo naš napor. Potrebna nam je Božanska milost. Postoje različiti aspekti duhovnih vježbi koje su namijenjene podešavanju određene frekvencije našeg srca i uma na razinu poniznosti i zahvalnosti i koje nam, isto tako, omogućuju da kiša milosti natopi taj zapečeni put samskara kako bi mogli stvarati nove samskare ili nove utiske.

Priroda ovog svijeta je propadanje ili tamas. Energija neznanja i prepuštanje liniji manjeg otpora sasvim su prirodni u ovome svijetu. Sve ostalo je plivanje uzvodno, što je jako teško ako struja ide prema dolje i postojat će veliki otpor. To je izazov s kojim se susrećemo u ovome svijetu, ali nemjerljiva je vrijednost pristanka na plivanje uzvodno.

— Tomislav Klasnić (Sundarananda das), Bhakti Yoga Centar, predavanje, 17. 04. 2020.

Brojna predavanja na temu vedske duhovne misli dostupna su u video formatu na Facebook stranici Bhakti Yoga Centra. Kliknuti ovdje.