Odgovori mudrog kralja
U Mahabharati nalazimo mnoštvo predivnih i poučnih priča o kralju-kšatriji po imenu Judištir. Kšatrija znači “onaj tko štiti od povrede” (kšat-povreda, trajate-štititi). Uslijed neobičnih okolnosti, kralj Judištir se zajedno sa svojom braćom našao u progonstvu. Lišen kraljevstva i obavezan zavjetom, morao je provesti 13 godina u izgnanstvu, prebivajući van civilizacije i lutajući po divljini i šumama. Jedno od imena kralja Judištire bilo je i Ađata-šatru, što u prijevodu sa sanskrta znači “Onaj čiji neprijatelj nikada nije rođen”. Karakter i odlike kralja Judištire bili su toliko uzvišeni i plemeniti da čak i najsitničavije osobe nisu u njemu mogle naći manu. Bio je toliko izuzetan u poznavanju najpovjerljivijih zaključaka vedskih svetih spisa, da su i najistaknutiji mudraci, askete i sadhui, svete osobe dolazili slušati kada bi govorio.
U vedska vremena, prije 5000 godina, ljudska su bića bila jako oprezna u pogledu druženja i slušanja. Jako su se bojali lošega društva, znajući da je ono istovjetno prizivanju sve loše sreće u životu. Čak je i Hiranjakašipu, moćan, ali zao kralj rekao: ‘U dragulju postavljenom na sredini sobe može se vidjeti sve što se u njoj nalazi. Na isti se način čovjekov karakter oblikuje i odražava u skladu sa osobama s kojima se druži.’ Poslovica kaže: ‘S kim si, takav si.’ Stoga su se svi mudraci s velikom radošću voljeli družiti s kraljem Judištirom i slušati ga. Jednom prilikom, lutajući šumom, četvorica Judištirine braće popila su zatrovanu vodu. Iako jako žedan, Judištir se jedini suzdržao da ne pije iz jezera. Pred njim se tada pojavio moćni Dharmarađ koji je znao kako povratiti k svijesti obamrlu braću. Obećao je Judištiri da će spasiti jednoga od braće ako bude znao odgovoriti na zadana pitanja. Judištir se, naravno, složio i Dharmarađ je započeo s ispitivanjem:
Nastavak teksta...
Judištir odgovori: “Riba ne zatvara oči čak i dok spava. Jaje se na miče nakon rođenja. Kamen nema srce, a rijeka buja svojom vlastitom silom.”
– Od raznih vrsta bogatstava koje je najveće? Od raznih vrsta sreće koja je najveća i od svih dobitaka koji je najvažniji?
– Znanje je najveće bogatstvo. Zadovoljstvo je najveća sreća i zdravlje je najveći dobitak.
– Koja je najveća vrlina u ovome svijetu? Čime osoba treba uvijek upravljati da bi izbjegla svaku bijedu? Koje prijateljstvo se nikada ne raskida?
– Nenanošenje ozljede bilo kojem stvorenju najveća je vrlina. Kada je um obuzdan, bijede iščezavaju. Prekid prijateljstva ne postoji među pravičnim ljudima.
– Koji je čovjekov nepobjedivi neprijatelj? Koja je njegova neizlječiva bolest? Koji se čovjek prepoznaje kao častan, a koji kao nečastan?
– Srdžba je čovjekov nepobjedivi neprijatelj, a gramzivost neizlječiva bolest. Časna je osoba prijateljski naklonjena prema svakom stvorenju, a nečasna je okrutna.
– Tko se smatra učenim? Tko je ateist? Tko je u neznanju? Što se smatra željom? Što je zavist?
– Ona osoba koja poznaje svoje dužnosti je učena. Čovjek u neznanju je ateist, pa tako je i ateist u neznanju. Žudnja za svjetovnirn stvarima smatra se željom. Zavist nije ništa drugo do bijeda srca.
– Što je licemjerje?
– Licemjerje je lažno se predstavljati kao religiozna osoba.
– Što osoba treba učiniti da bi bila voljena u ovome svijetu?
– Kada osoba smatra sebe vršiteljem djelatnosti u ovome svijetu, a da ne prepoznaje vrhovnu prevlast i moć Onoga koji kontrolira sve, postaje ponosna. Da bi osoba bila voljena u ovome svijetu treba odbaciti ponos.
Dharmarađ upita: “Od svih čudnih stvari, što je najčudnije u ovome svijetu?”
Judištir odgovori: “Najčudnije je što bezbrojna živa bića svakoga dana odlaze u kraljevstvo smrti, no ipak, ona koja ostaju kuju planove za sreću i ponašaju se kao da je ovaj svijet njihov vječni dom, ne mareći za dušu i život nakon ovog.”
Zatvori
