Formula za mir
Bhagavad-gītā 5.29
bhoktāran yajña-tapasān
sarva-loka-maheśvaram
suhrdan sarva-bhūtānām
jñātvā mān śāntim rcchati
bhoktāram — uživatelj; yajña — žrtvovanja; tapasām — pokora i strogosti; sarva-loka — svih planeta i polubogova na njima; mahā-īśvaram — Svevišnji Gospodin; su-hrdam — dobročinitelj; sarva — svih; bhūtānām — živih bića; jnātvā — tako znajući; mām — Mene (Gospodina Krišnu); śāntim — oslobođenje od materijalne patnje; rcchati — stječe.
Osoba potpuno svjesna Mene, koja zna da sam Vrhovni uživatelj svih žrtvovanja i strogosti, gospodar svih planeta i polubogova te dobročinitelj i dobronamjemík svih živih bića dostiže mir oslobađajući se patnje uzrokovane materijalnim bijedama.
Smisao: Sve uvjetovane duše u okovima iluzome energije žele steći mir u materijalnom svijetu, ali ne znaju formulu za mir, koja je objašnjena u ovom poglavlju Bhagavad-gīte. Najbolja formula za mir je spoznaja da je Gospodin Krišna uživatelj svih ljudskih djelatnosti. Ljudi trebaju ponuditi sve Gospodinu, transcendentalno Ga služeći, jer je On vlasnik svih planeta i polubogova na njima. Nitko nije veći od Njega. On je veći i od najvećih polubogova, Śive i Brahme. U Vedama (Śvetāśvatara Upanisada 6.7) Svevišnji Gospodin Opisan je kao tam īśvarānām paramam maheśvaram.
Opčinjena iluzijom, živa bića pokušavaju postati gospodari svega što ih okružuje, ali se zapravo nalaze pod nadzorom Gospodinove materijalne energije. Gospodin je gospodar materijalne prirode, a uvjetovane se duše nalaze pod vlašću strogih zakona materijalne prirode. Bez razumijevanja tih jednostavnih činjenica nije moguće ostvariti mir u svijetu, ni pojedinačno ni zajednički. To je smisao svjesnosti Krišne. Gospodin je vrhovni upravitelj, a sva živa bića, zajedno s velikim polubogovima, podčinjena su Njemu. Savršeni mir može se dostići samo u potpunoj svjesnosti Krišne. U ovom je poglavlju objašnjena karma-yoga, djelovanje u svjesnosti Krišne. Odgovara se na spekulativno pitanje kako karma-yoga može donijeti oslobođenje.
Djelovati u svjesnosti Krišne znači djelovati s punim znanjem o Gospodinu kao gospodaru. Takvo se djelovanje ne razlikuje od tranacendentalnog znanja. Bhakti-yoga je neposredna svjesnost Krišne, a jnāna-yoga put koji vodi do bhakti-yoge. Biti svjestan Krišne znači djelovatí s potpunim znanjem o svom odnosu s Vrhovnim Apsolutom, a savršenstvo je te svjemosti potpuno znanje o Krišni, Svevišnjoj Božanskoj Osobi. Kao djelić Boga, čista je duša Njegov vječni sluga. Duša dolazi u dodir s māyom (iluzijom) zbog svoje želje da gospodari māyom i to je uzrok njezine patnje. Sve dok je u dodiru s materijom mora raditi da bi zadovoljila materijalne potrebe.
Međutim, proces svjesnosti Krišne dovodi je na razinu duhovnog Života čak i dok se nalazi u materijalnom ozračju, jer predstavlja buđenje duhovnog postojanja djelovanjem u materijalnom svijetu. Što je netko napredniji, to se više oslobađa okova materije. Gospodin nije ni prema kome pristran. Sve ovisi o praktičnu izvršavanju dužnosti u svjesnosti Krišne, koje pomaže osobi da potpuno vlada osjetilima i pobijedi utjecaj želje i srdžbe. Onaj tko postojano njeguje svjesnost Krišne, vladajući ovim strastima, ostaje na transcendentalnoj brahma-nírvāni. Slijedeći proces svjesnosti Krišne osoba samim tim primjenjuje osmerostruku mističnu yogu, jer ostvaruje krajnju svrhu toga procesa.
Yogi se postupno uzdiže slijeđenjem procesa yame, niyame, āsane, prāṇāyāme, pratyāhāre, dhārane, dhyāne i samādhija, ali oni prethode savršenstvu dostignutu predanim služenjem, koje jedino može donijeti mir ljudskom biću. Ono je najviše savršenstvo života. Tako se završavaju Bhaktivedantina tumačenja petoga poglavlja Śrīmad Bhagavad-gīte pod naslovom „Karma-yoga-djelovanje u svjesnosti Krišne”.
(iz Bhagavad-gīte kakva jest; prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)
