Sloboda od karme
Śrī Īśopanisada – Druga mantra
kurvann eveha karmāni
jijīvisec chatam samāh
evam tvayi nānyatheto ‘sti
na karma lipyate nare
kurvan — neprekidno djelujući; eva — tako; iha — tijekom ovog života; karmāni — djelovanje; jijīviset — treba priželjkivati da živi; śatam — stotinu; samāh — godina; evam — tako živeći; tvayi — tebi; na — nikakav; anyathā — izbor; itah — od ovog puta; asti — postoji; na — ne; karma — djelovanje; lipyate — može se vezati; nare — za čovjeka.
Onaj tko neprekidno djeluje na taj način, može priželjkivati da živi stotinama godina, jer takvim djelovanjem ne potpada pod zakon karme. Čovjek nema drugoga izbora osim toga puta.
Smisao: Nitko ne želi umrijeti. Svatko želi živjeti što je moguće duže. Ta težnja se primjećuje kako kod pojedinaca, tako i kod zajednica, društava i naroda. Sva živa bića teško se bore za život i to je, prema Vedama, sasvim prirodno. Živo je biće po prirodi vječno, ali zbog zatočeništva u materijalnom postojanju mora iznova i iznova mijenjati svoje tijelo. Taj proces naziva se seljenje duše ili karma-bandhana, vezanost vlastitim djelovanjem. Živo biće mora raditi da bi se održalo na životu, jer je to zakon materijalne prirode. Ako ne postupa u skladu s propisanim dužnostima, krši zakon prirode i sve se više vezuje za krug rođenja i umiranja u raznim vrstama života.
I drugi oblici života podliježu krugu rođenja i umiranja, ali u ljudskom životu živo biće ima priliku da se oslobodi zakona karme. Karma, akarma i vikarma jasno su opisane u Bhagavad-gīti. Djelatnosti koje se rade u skladu s dužnostima propisanima u razotkrivenim spisima nazivaju se karma. Djelatnosti koje oslobađaju od kruga rođenja i umiranja nazivaju se akarma. Djelatnosti kojima živo biće zloupotrebljava svoju slobodu i koje ga vode u niže oblike života nazivaju se vikarma. Od ove tri vrste djelatnosti, inteligentni ljudi odabiru djelatnosti koje ih oslobađaju vezanosti za karmu. Obični ljudi žele činiti dobra djela da steknu ugled i viši položaj u ovom svijetu ili u raju, ali napredniji ljudi žele se potpuno osloboditi posljedica djelovanja. Inteligentni ljudi dobro znaju da i dobra i loša djela podjednako vezuju osobu za materijalne bijede. Zbog toga teže djelovanju koje ih može osloboditi posljedica dobrih i loših djela. Takvo je djelovanje opisano na stranicama Śrī Īśopanisade.
nastavi čitati...
Ustvari, nitko se ne mora baviti drugim doli predanim služenjem Gospodinu. Međutim, u nižem stadiju života, živo se biće ne može odmah latiti predanog služenja, niti može u potpunosti okončati koristoljubive djelatnosti. Uvjetovana duša obično radi kako bi ugodila osjetilima ili ostvarila sebične ciljeve, uže ili šire. Običan čovjek radi da bi uživao u svojim osjetilima. Kad to načelo osjetilnog uživanja proširi na svoje društvo, narod ili čovječanstvo, ono poprima razna privlačna imena kao što su altruizam, socijalizam, komunizam, nacionalizam i humanitarizam. Ti „izmi” zacijelo su vrlo privlačni oblici karma-bandhane (karmičke vezanosti), ali ako im netko želi posvetiti svoj život, Śrī Īśopanisada da mu savjetuje da u njihovo središte stavi Boga. Nema ništa loše u tome da postane obiteljski čovjek, altruist, socijalist, komunist, nacionalist ili humanist, pod uvjetom da svoje djelatnosti obavlja u skladu s īśāvāsyom, razumijevanjem da je Bog središte.
U Bhagavad-gīti (2.40) Gospodin Krišna izjavljuje da je djelovanje usredotočeno na Boga tako dragocjeno da čak i mali napor uložen u tom smjeru čovjeka može izbaviti od najveće opasnosti. Najveća opasnost u životu je ponovni pad u evolutivni krug rađanja i umiranja u 8 400 000 vrsta života. Ako čovjek, na neki način, propusti duhovnu priliku koju mu pruža ljudski oblik života i ponovno padne u krug evolucije, mora se smatrati najvećim nesretnikom. Zato nam Śrī Īśopanisada savjetuje da svoju energiju koristimo u duhu īśāvāsye. Djelujući na taj način, možemo poželjeti dugovječnost. Inače, dug život sam po sebi nema nikakvu vrijednost. Drvo može živjeti stotinu ili tisuću godina, ali kakvog smisla ima živjeti tako dugo pput drveća, disati poput mijehova, rađati djecu poput svinja ili pasa, ili jesti pout deva? Skroman život usredotočen na Boga dragocjeniji je od života posvećenog bezbožnom altruizmu ili socijalizmu, koji predstavljaju samo veliku prijevaru.
Kad se altruističke djelatnosti obavljaju u duhu Śrī Īśopanisade, predstavljaju oblik karma-yoge. Takve djelatnosti preporuča Bhagavad-gīta (18.5-9), jer štite osobu od pada u evolutivni proces rađanja i umiranja. Premda mogu ostati nedovršene, pružaju dobrobit, jer onome tko ih vrši osiguravaju ljudsko tijelo u slijedećem životu. Na taj način, osoba može dobiti još jednu priliku da popravi svoj položaj na putu oslobobođenja. Śrīla Rūpa Gosvāmī je u Bhakti-rasāmrta-sindhuu iscrpno objasnio kako možemo vršiti djelatnosti usmjerene ka Bogu. Tu knjigu smo objavili na hrvatskon pod nazivom Nektar predanosti. Ovu vrijednu knjigu preporučujemo svima koji žele djelovati u duhu Śrī Īśopanisade.
Zatvori i vrati se na vrh
(iz Śrī Īśopanisade, prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)
