Psihološko ropstvo

Psihološko ropstvo

Gita nudi bogat izbor puteva koji nas oslobađaju od karmičkog ciklusa rođenja i smrti, te nas dovode u naš istinski, vječni život. Zapravo, naše je ropstvo u biti psihološko. Sami smo sebi nametnuli lažni, ograničavajući identitet – ovo smrtno tijelo, i onda jadikujemo zbog tih samonametnutih ograničenja. Ali kao što smo se sami zapleli u iluziju, isto tako sami se možemo i osloboditi. Nitko nas drugi ne može osloboditi ako to ne učinimo sami [6,5–7]. Pa zašto onda to ne bismo i učinili?

Zamislimo putnika u salonu za tranzit, u zračnoj luci, koji čeka let kući. Privučen i zaokupljen raznolikom ponudom stvari u trgovini, nekim novim poznanstvom ili možda problemima — taj putnik propusti let! Slično tome, nesvjesni svoje vječne prirode i krajnje sreće, lovimo prolazne užitke i bježimo od svega što nas ne zadovoljava, zaboravljajući svoj stvarni životni cilj — svoje pravo odredište. Preplavljeni željom i mržnjom (privlačnošću i odbojnošću) padamo u iluziju dualnosti [7.27], u kojoj jedna strana dualnosti dijalektički donosi svoju suprotnost. Pa tako, ako smo euforični u pobjedi, jednoga ćemo dana neumitno patiti u porazu; ako se ponosno radujemo dobitku, patit ćemo zbog gubitka. Krišna nas upozorava da je mudro ne zanositi se u materijalnoj ugodi, niti se prepuštati očaju u neugodi, jer su oni prolazni, dolaze i odlaze kao puki proizvodi osjetilne percepcije [2.14].

Zarobljeni u dualnostima i njihovim krajnostima, radosti i tuzi [15.5], volimo ili mrzimo materijalne predmete, zaboravljajući da naše stvarno ja postoji izvan svake materijalne pojavnosti. Kad se identificiramo s tijelom, prianjamo za plod tjelesnog djelovanja. To se događa zbog zatočenosti u dualnostima vezanosti i odbojnosti, i na taj način nastojimo uživati u onome što volimo i izbjegavamo ono što ne volimo. Budući da polažemo pravo na vlasništvo nad svojim radnjama, postajemo odgovorni za reakcije na iste. Jednostavno!

Tako se vraćamo u ovaj svjet, život za životom, kako bismo dobivali rezultate svojih djela, uživajući i Ispaštajući — i to se zove karma. Zaokupljeni pokušajima uživanja u ovome svijetu, zamišljamo sebe središtem stvarnosti i pokušavamo posjedovati sve ono što želimo u Božjoj kreaciji. Tako uranjamo u iluziju “ja i moje”, egoizam i posesivnost.

Ironično, negativan oblik “ja i moje” nastaje onda kada mrzimo sve što narušava naše sebične želje. Ova iluzorna psihologija dualnosti, egotizma i posesivnosti, drži nas bespomoćnim u lutanjima materijalnim svijetom pod zakonima karme. Ipak, jednostavnom tehnikom možemo odmah produhoviti svoje postupke, transformirajući karma-ropstvo u karma-yogu, put do duhovnog oslobođenja. Slično tome, svoj intelektualni život, potragu za znanjem, možemo transformirati u jnana-yogu (jogu znanja), još jedan put do duhovne slobode.

Koja je to jednostavna tehnika koja produhovljuje svaki aspekt našeg života, od hrane preko filozofije i rada, sve do ljubavi? To je yagja, čin ponude Bogu: obmanjujuće
jednostavan, ali moćan u praksi.

(Iz knjige: Dr. Howard Resnick, A comprehensive guide to Bhagavad-gita)

Ostavite komentar:

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)