Śrīmad-Bhāgavatam 3.26.30
samsayo ’tha viparyaso
niscayah smrtir eva ca
svapa ity ucyate buddher
laksanam vrttitah prthak
samsayah — sumnja; atha — zatim; viparyasah — zabluda; niscayah — pravilno rasuđivanje; smrtih — pamćenje; eva — također; ca — i; svapah — spavanje; iti — tako; ucyate — rečeno je; buddheh — od inteligencije; laksanam — svojstva; vrttitah — njihovim ulogama; prthak — različitim.
Rečeno je da su različita svojstva inteligencije sumnja, zabluda, pravilno rasuđivanje, pamćenje i spavanje, određeni svojim različitim ulogama.
SMISAO: Sumnja je jedna od važnih uloga inteligencije; slijepo prihvaćanje nečega nam ne pruža potvrdu da postoji inteligencija. Stoga je riječ samsaya vrlo važna; da bi razvila inteligenciju osoba treba biti u početku sumnjičava. Ali sumnjičavost nije povoljna kada se obavještenje prima iz pravog izvora. U Bhagavad-giti, Gospodin kaže da je sumnja u riječi autoriteta uzrok propasti. Kao što je opisano u Patanđalijevom sustavu yoge, pramana-viparyaya-vikalpa-nidra-smrtyah. Samo inteligencijom možemo shvatiti stvari kakve jesu. Samo inteligencijom možemo shvatiti da li smo tijelo ili ne. Proučavanje s ciljem da ustanovimo da li je naš identitet duhovan ili materijalan počinje sa sumnjom. Kada je osoba sposobna analizirati svoj pravi položaj, otkriva postojanje lažnog poistovjećivanja s tijelom. To je viparyasa. Kada je lažno poistovjećivanje otkriveno, osoba može shvatiti svoj pravi identitet.
Pravo razumijevanje ovdje se opisuje kao niscayah, ili provjereno eksperimentalno znanje. Ovo eksperimentalno znanje možemo steći kada shvatimo lažno znanje. Zahvaljujući eksperimentalnom ili provjerenom znanju možemo shvatiti da nismo ovo tijelo već duhovna duša. Smrti znači “pamćenje”, a svapa znači “spavanje”. Spavanje je također neophodno da bi inteligencija bila sposobna djelovati. Ako ne spavamo, um ne može pravilno raditi. U Bhagavad-giti se posebno spominje da osobe koje reguliraju jedenje, spavanje i druge potrebe tijela na pravi način, postaju vrlo uspješne u procesu yoge. To su neki od vidova analitičkog proučavanja inteligencije, kao što su opisani u Patanđalijevom sustavu yoge i Kapiladevinom sustavu sankhya filozofije u Śrīmad-Bhāgavatamu.