Zašto je Nebo Plavo?
H.H. Hridayananda das Goswami – Odgovor: Vjerujem da Sokrat (ili Platon) u djelu Phaedo (Fedon) ukazuje na korijen zabune. Sokrat razdvaja dva posve različita pitanja – ‘Kako?’ i ‘Zašto?. Tako ako netko upita ‘Zašto’ Sokrat sjedi u zatvorskoj ćeliji, odgovor ne može biti (parafraziram) ‘Zato što je njegovo tijelo postavljeno na način da se povija u zglobovima i tako počiva u sjedećoj pozi.’
To je ‘Kako’ on sjedi. Odgovor na ‘Zašto’ on sjedi u ćeliji je slijedeći: ‘Sokrat je odbio priliku da pobjegne iz zatvora i ode u drugi grad.’ On je odabrao ispoštovati svoj ugovor sa Atenjanima i popio je otrov. Slično tome, ako me netko upita zašto vam pišem, ne mogu odgovoriti na slijedeći način: ‘Tako što tipkam na kompjuteru’.
nastavak tekstaMaterijalistička znanost (ne i znanost općenito) pokušava pobrkati pitanja ‘Kako’ i ‘Zašto’, u očitom napadu na svaki oblik metafizičke teleologije. Tako na pitanje ‘Zašto je nebo plavo?’, oni nam objašnjavaju ‘Kako’ je nebo plavo.
Rasprave radi, kada bismo temu razmatrali teleološki i hipotetski prihvatili postojanje kreatora, onda atmosferska znanost (tzv. atmosferska znanost) nema baš nikakvu ideju zašto je nebo plavo. Znanstvenici znaju jedino kako je nebo plavo.
Razmotrimo na primjer sliku Renoir-a. Tko je bolje razumije – ostvareni povjesničar umjetnosti ili kemičar koji se bavi bojama? Kemičar može tvrditi da su boje na platnu zapravo samo hrpa molekula bez ikakvih boja. No uistinu, slikarsko je djelo teleološko: Renoir je želio da oku dostojnog promatrača ono bude prikladan prizor.
Stoga prije nego ćemo svjesnost podrediti mrtvoj materiji, tvrdeći da nam kemijska znanost o ličilaštvu govori o Renoir-u više od povjesničara umjetnosti, možemo dati prednost razvijenoj svjesnosti nad mrtvom materijom, i zaključiti da su boje, teksture, oblici i kompozicija na platnu – krajnja svrha slikarskog djela.
Iz te perspektive, svjesno iskustvo umjetnine je najuzvišenije značenje i stvarnost slikarskog djela. Analogno tomu, Krišna/Bog svojim umjetničkim izričajem čini nebo plavim.
Plava boja postoji u jedinstvenom iskustvu kojega čine promatrač, promatrano i samo promatranje. Tvrditi suprotno podrazumijeva radikalno podređivanje živuće svjesnosti mrtvoj materiji, čin koji će teško naći ozbiljno filozofsko opravdanje.
Zatvori
