Nektar čiste ljubavi (2. dio)
U tom neobičnom stanju Gospodin prvo razotkriva Svoju ljepotu (saundarya) pred očima krajnje zapanjenog bhakte. Zbog uzvišenosti te ljepote, um i sva osjetila postaju poput očiju, a vidljivi postaju simptomi zanosne ljubavi poput suza, drhtanja i ukočenosti i bhakta u zanosu pada u nesvijest. Kako bi probudio bhaktu, Gospodin razotkriva Svoj miris (saurabhya) nosnicama Svoga bhakte i sva njegova osjetila poprimaju odliku nosa da miriše tu čudesnu aromu. Kako bhakta drugi put počinje padati u nesvijest, Gospodin mu kaže: “O, Moj bhakto, Ja sam potpuno pod tvojim nadzorom, molim te, ne uznemiruj se. Spoznaj Me do svog punog zadovoljstva.” Gospodin tako ušima bhakte razotkriva Svoj milozvučan glas (sausvarya) i sva osjetila postaju poput ušiju.
Dok bhakta treći puta pada u nesvijest, Gospodin mu milostivo daje dodir Svojih lotosolikh stopala, ruku ili grudi, razotkrivajući mu Svoju profinjenu mekoću (saukamārya); bhaktama u raspoloženju služenja (dāsya) podaruje Svoja lotosolika stopala, nježno ih stavljajući na njihove glave; Svojim nježnim rukama prihvaća ruke onih u raspoloženju prijateljstva (sakhya); onima u raspoloženju roditeljske ljubavi (vātsalya) vlastitim rukama briše suze, a onima u raspoloženju bračne ljubavi (preyasi) podaruje nježni zagrljaj privijajući ih srcu Svojim dugim rukama. Sva osjetila bhakte poprimaju osjetilo dodira i on četvrti puta gubi svijest. Gospodin mu tada daje nektar Svojih vlastitih usana (sauryasya), To se, međutim, razotkriva samo onima u raspoloženju bračne ljubavi, koji to žele. Sva osjetila bhakte poprimaju osjetilo okusa i on gubi svijest peti puta. Ta blažena nesvijest tako je duboka da Gospodin mora osvijestiti bhaktu dajući mu Svoju audāryu (velikodušnost).
Nastavak teksta...
Audārya se odnosi na stanje u kojemu se sve Gospodinove odlike (ljepota, miris, zvuk, dodir i okus) na silu objavljuju u isto vrijeme različitim osjetilima bhakte. Tada se prema, znajući volju Gospodina, povećava do najvišeg stupnja, a zajedno s njom i golema žudnja bhakte. Prema postaje poput moćnog mjeseca u njegovu srcu, nadvija se nad oceanom blaženstva i stvara stotine valova u njemu koji oblikuju gotovo razoran rascjep okusa što se međusobno natječu u srcu bhakte. U isto vrijeme, kao predsjedavajuće božanstvo uma, prema širi svoju moć i dopušta bhakti da bez međusobnog sukoba u isto vrijeme kuša sve različite okuse. Ne bi trebalo misliti da bhakta neće biti u stanju u potpunosti iskusiti sve odlike. Upravo suprotno, osjetila, dobivši izuzetnu, nepojmljivu i zapanjujuću sposobnost vršenja funkcije svih drugih osjetila, kušaju Gospodinove različite odlike čak mnogo potpunije. Od svjetovne logike ovdje nema koristi jer ta neshvatljiva stanja preme nisu podložna svjetovnom shvaćanju:
acintyāh khalu ye bhāvā
na tāms tarkena yojayet
prakrtibhyah parth yac ca
tad acintyasya laksanam
“Ne pokušavaj stvari koje su nepojmljive (acintya) shvatiti svjetovnom logikom jer sama riječ acintya znači da je iznad dosega materijalne prirode.” (Mahābhārata, Bhīsma-parva 5.22.)
Vidjevši bhaktu kako žudi odjednom okusiti saundaryu i druge Gospodinove ljupke odlike, poput ptice cātake koja bespomoćno pokušava uhvatiti u svoj kljun svaku kišnu kap, Gospodin promišlja: “O, zašto toliko divnih odlika držim za Sebe?” Da bi omogućio bhakti da ih kuša u potpunosti, Gospodin ispoljava kārunyu (samilost), vodeću među svim Njegovim moćima. Ona je kao vrhovna vladarica smještena u središtu lotosa čijih osam latica predstavljaju osam śakti (vimalā, utkarsini, jnānā, kriyā, yogā, prahvi, satyā i iśāna).
Kārunya, poznata i kao anugrahā (ljubaznost ili blagonaklonost), pojavljuje se u Gospodinovim lotosovim očima. Bhaktama u odnosu sluge znana je kao krpa-śakti, drugima kao vātsalya (privrženost) ili ponekad kao kārunya (samilost). Za bhakte u odnosu bračne ljubavi ona je poznata kao cittavidravini-akarsini-śakti (koja rastapa Krišnino srce i ima magnetsku privlačnost). Tako je poznata pod raznim imenima u skladu s raznim raspoloženjima bhakte. Pomoću krpā-śakti Gospodinova sveprožimajuća slobodna volja (icchā-śakti) utječe na srce i uzrokuje zapanjenost čak i kod onih spoznatih duša koje su potpuno samozadovoljne (ātmārama)…
Zatvori
(iz knjige Trilogija predanosti; autor – Śrila Viśvanatha Cakravarthi Thakur)
