Duša je viša od inteligencije

Duša je viša od inteligencije

Bhagavad-gītā 3.42.

indriyāni parāny āhur
indriyebhyah param manah
manasas tu parā buddhir
yo buddheh paratas tu sah

indriyāni — osjetila; parāni — viša; āhuh — kaže se; indriyebhyah — od osjetila; param — viši; manah — um; manasah — od uma; tu — također; parā — viša; buddhih — inteligencija; yah — koja; buddheh — od inteligencije; paratah — viša; tu — ali; sah — ona.

Aktivna su osjetila viša od materije, um je viši od osjetila, inteligencija je viša od uma, a duša je viša od inteligencije.

Smisao: Osjetila su različita polja djelovanja za požudu. Požuda prebiva u tijelu, ali se očituje kroz osjetila. Zato su osjetila viša od tijela kao cjeline. Ta se oruđa ne koriste u prisutnosti više svijesnosti ili svjesnosti Krišne. U svjesnosti Krišne duša dolazi u izravan dodir sa Svevišnjom Božanskom Osobom. Stoga se ovdje opisana hijerarhija tjelesnih funkcija završava s Vrhovnom Dušom. Tjelesne djelatnosti predstavljaju funkcije osjetila, a s prestankom djelovanja osjetila prestaju sve tjelesne djelatnosti.

Budući da je um aktivan, čak i kad je tijelo mirno i odmara se, um će djelovati, kao što čini za vrijeme sna. Ali viša od uma je odlučnost inteligencije, a viša od inteligencije je sama duša. Stoga, ako duša djeluje u izravnu odnosu sa Svevišnjim, um, inteligencija i osjetila, koji su niži od duše, bit će automatski aktivni. U Katha Upanisadi postoji sličan odlomak, u kojem se opisuje da su predmeti osjetilnog zadovoljstva viši od osjetila, a um viši od predmeta osjetila. Stoga, ako je um uvijek zaokupljen neposrednim služenjem Gospodina, osjetila ne mogu biti zaokupljena nečim drugim.

To je stanje uma već bilo objašnjeno. Param drstvā nivartate. Ako je um zaokupljen transcendentalnim služenjem Gospodina, ne može biti zaokupljen nižim sklonostima. U Katha Upanisadi duša je opisana kao mahān, velika. Prema tome, duša je viša od svega – predmeta osjetila, osjetila, uma i inteligencije. Tako neposredno razumijevanje prirodnog položaja duše predstavlja rješenje čitavoga problema. Osoba mora inteligencijom shvatiti prirodni položaj duše i zatim uvijek zaokupljati um svjesnošću Krišne. To rješava čitav problem.

Početniku u duhovnom životu obično se savjetuje da izbjegava predmete osjetila, ali um se mora osnažiti korištenjem inteligencije.Ako koristeći inteligenciju um zaokupimo svjesnošću Krišne, potpuno se predajući Svevišnjoj Božanskoj Osobi, um samim tim postaje snažniji. Premda su osjetila vrlo snažna, poput zmija, neće biti djelotvornija od zmije sa slomljenim zubima. Međutim, iako je duša gospodar inteligencije, uma i osjetila, ako se ne osnaži druženjem s Krišnom u svjesnosti Krišne, može vrlo lako pasti zbog uznemirena uma.

(iz Bhagavad-gīte kakva jest; prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

facebooktwittergoogle_plusredditpinteresttumblrmail

Ostavite komentar:

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *