Unutarnja sreća

Unutarnja sreća

Bhagavad-gītā 5.24.

yo ’ntah-sukho ’ntar-ārāmas
tathāntar-jyotir eva yah
sa yogī brahma-nirvānam
brahma-bhūto ’dhigacchati

yah — onaj tko; antah-sukhah — nalazi sreću u sebi; antah-ārāmah — aktivno uživa u unutarnjem zadovoljstvu; tathā — kao i; antah-jyotih — teži za unutarnjim ciljem; eva — zacijelo; yah — svatko; sah — on; yogī — mistik; brahma-nirvānam — oslobođenje u Svevišnjem; brahma-bhūtah — samospoznat; adhigacchati — dostiže.

Onaj tko nalazi sreću u sebi, tko aktivno uživa u unutarnjem zadovoljstvu i teži za unutarnjim ciljem savršen je mistik. Oslobođen je u Svevišnjem i na kraju dostiže Svevišnjeg.

Smisao: Ako netko ne može uživati u unutarnjoj sreći, kako može okončati vanjske djelatnosti namijenjene stjecanju površne sreće? Oslobođena osoba uživa u sreći kroz stvarno iskustvo. Zato može mirno sjesti bilo gdje i uživati u djelatnostima unutarnjeg života. Takva oslobođena osoba više ne želi vanjsku materijalnu sreću. To se stanje naziva brahma-bhūta. Kada ga osoba dostigne, može biti sigurna da će se vratiti kući, Bogu.

(iz Bhagavad-gīte kakva jest; prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Formula za mir

Formula za mir

Bhagavad-gītā 5.29.

bhoktāran yajña-tapasān
sarva-loka-maheśvaram
suhrdan sarva-bhūtānām
jñātvā mān śāntim rcchati

bhoktāram — uživatelj; yajña — žrtvovanja; tapasām — pokora i strogosti; sarva-loka — svih planeta i polubogova na njima; mahā-īśvaram — Svevišnji Gospodin; su-hrdam — dobročinitelj; sarva — svih; bhūtānām — živih bića; jnātvā — tako znajući; mām — Mene (Gospodina Krišnu); śāntim — oslobođenje od materijalne patnje; rcchati — stječe.

Osoba potpuno svjesna Mene, koja zna da sam Vrhovni uživatelj svih žrtvovanja i strogosti, gospodar svih planeta i polubogova te dobročinitelj i dobronamjemík svih živih bića dostiže mir oslobađajući se patnje uzrokovane materijalnim bijedama.

Smisao: Sve uvjetovane duše u okovima iluzome energije žele steći mir u materijalnom svijetu, ali ne znaju formulu za mir, koja je objašnjena u ovom poglavlju Bhagavad-gīte. Najbolja formula za mir je spoznaja da je Gospodin Krišna uživatelj svih ljudskih djelatnosti. Ljudi trebaju ponuditi sve Gospodinu, transcendentalno Ga služeći, jer je On vlasnik svih planeta i polubogova na njima. Nitko nije veći od Njega. On je veći i od najvećih polubogova, Śive i Brahme. U Vedama (Śvetāśvatara Upanisada 6.7) Svevišnji Gospodin Opisan je kao tam īśvarānām paramam maheśvaram.

Opčinjena iluzijom, živa bića pokušavaju postati gospodari svega što ih okružuje, ali se zapravo nalaze pod nadzorom Gospodinove materijalne energije. Gospodin je gospodar materijalne prirode, a uvjetovane se duše nalaze pod vlašću strogih zakona materijalne prirode. Bez razumijevanja tih jednostavnih činjenica nije moguće ostvariti mir u svijetu, ni pojedinačno ni zajednički. To je smisao svjesnosti Krišne. Gospodin je vrhovni upravitelj, a sva živa bića, zajedno s velikim polubogovima, podčinjena su Njemu. Savršeni mir može se dostići samo u potpunoj svjesnosti Krišne. U ovom je poglavlju objašnjena karma-yoga, djelovanje u svjesnosti Krišne. Odgovara se na spekulativno pitanje kako karma-yoga može donijeti oslobođenje.

Djelovati u svjesnosti Krišne znači djelovati s punim znanjem o Gospodinu kao gospodaru. Takvo se djelovanje ne razlikuje od tranacendentalnog znanja. Bhakti-yoga je neposredna svjesnost Krišne, a jnāna-yoga put koji vodi do bhakti-yoge. Biti svjestan Krišne znači djelovatí s potpunim znanjem o svom odnosu s Vrhovnim Apsolutom, a savršenstvo je te svjemosti potpuno znanje o Krišni, Svevišnjoj Božanskoj Osobi. Kao djelić Boga, čista je duša Njegov vječni sluga. Duša dolazi u dodir s māyom (iluzijom) zbog svoje želje da gospodari māyom i to je uzrok njezine patnje. Sve dok je u dodiru s materijom mora raditi da bi zadovoljila materijalne potrebe.

Međutim, proces svjesnosti Krišne dovodi je na razinu duhovnog Života čak i dok se nalazi u materijalnom ozračju, jer predstavlja buđenje duhovnog postojanja djelovanjem u materijalnom svijetu. Što je netko napredniji, to se više oslobađa okova materije. Gospodin nije ni prema kome pristran. Sve ovisi o praktičnu izvršavanju dužnosti u svjesnosti Krišne, koje pomaže osobi da potpuno vlada osjetilima i pobijedi utjecaj želje i srdžbe. Onaj tko postojano njeguje svjesnost Krišne, vladajući ovim strastima, ostaje na transcendentalnoj brahma-nírvāni. Slijedeći proces svjesnosti Krišne osoba samim tim primjenjuje osmerostruku mističnu yogu, jer ostvaruje krajnju svrhu toga procesa.

Yogi se postupno uzdiže slijeđenjem procesa yame, niyame, āsane, prāṇāyāme, pratyāhāre, dhārane, dhyāne i samādhija, ali oni prethode savršenstvu dostignutu predanim služenjem, koje jedino može donijeti mir ljudskom biću. Ono je najviše savršenstvo života. Tako se završavaju Bhaktivedantina tumačenja petoga poglavlja Śrīmad Bhagavad-gīte pod naslovom „Karma-yoga-djelovanje u svjesnosti Krišne”.

(iz Bhagavad-gīte kakva jest; prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Um – prijatelj & neprijatelj

Um – prijatelj & neprijatelj

Bhagavad-gītā 6.5.

uddhared ātmanātmānam
nātmānam avasādayet
ātmaiva hy ātmano bandhur
ātmaiva ripur ātmanah

uddharet — mora se izbaviti; ātmanā — umom; ātmānam — uvjetovana duša; na — nikada; ātmānam — uvjetovanu dušu; avasādayet — degradira; ātmā — um; eva — zacijelo; hi — doista; ātmanah — uvjetovane duše; bandhuh — prijatelj; ātmā — um; eva — zacijelo; ripuh — neprijatelj; ātmanah — uvjetovane duše.

Uvjetovana se duša uz pomoć svoga uma mora izbavítí, a ne degradirati. On je njezin prijatelj, ali i njezin neprijatelj.

Smisao: Ovisno o različitim okolnostima, riječ ātmā odnosi se na tijelo um ili dušu. U sustavu yoge, um i uvjetovana duša posebno su važni. Um je središnja točka procesa yoge i stoga se ātmā u ovom stihu odnosi na um. Svrha sustava yoge je ovladati umom i odvojiti ga od vezanosti za predmete osjetila. Ovdje se naglašava da um mora biti ovladan kako bi uvjetovanu dušu mogao izbaviti iz mulja neznanja. U materijalnom postojanju, živo je biće podložno utjecaju uma i osjetila.

Ustvari, čista je duša zapletena u materijalnom svijetu jer se njezin um nalazi pod utjecajem lažna ega, koji želi vladati materijalnom prirodom. Stoga um treba biti ovladati kako ga ne bi privuklo blještavilo materijalne prirode. Na taj način uvjetovana duša može biti spašena. Ne bismo se trebali degradirati privlačnošću koju osjećamo prema predmetima osjetila. Što nas više privlače predmeti osjetila, to se više zaplećemo u materijalno postojanje. Um treba uvijek biti zaokupljen svjesnošću Krišne. To je najbolji način na koji se možemo osloboditi zapletenosti. Riječ hi upotrijebljena je kako bi se to naglasila, odnosno istaknulo da to moramo učiniti. Također je rečeno:

mana eva manusyānām
kāranam bandha-moksayoh
bandhāya visayāsango
muktyai nirvisayam manah

„Za čovjeka je um uzrok i ropstva i oslobođenja. Um koji počiva na predmetima osjetila uzrok je ropstva, a um odvojen od predmeta osjetila uzrok je oslobođenja.” (Amrta-bindu Upanisada 2). Tako je um koji je uvijek zaokupljen svjesnošću Krišne uzrok najvišeg oslobođenja.

(iz Bhagavad-gīte kakva jest; prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Tko je najbolji prijatelj?

Tko je najbolji prijatelj?

Bhagavad-gītā 6.6.

bandhur ātmātmanas tasya
yenātmaivātmanā jitah
anātmanas tu śatrutve
vartetātmaiva śatru-vat

bandhuh — prijatelj; ātmā — um; ātmanah — živoga bića; tasya — onoga; yena — koji; ātmā — um; eva — zacijelo; ātmanā — živo bića; jitah — savladalo; anātmanah — onoga tko nije uspio ovladati umom; tu — ali; śatrutve — zbog neprijateljstva; varteta — ostaje; ātmā eva — sam um; śatru-vat — neprijatelj.

Onome tko je ovladao umom, um je najbolji prijatelj, ali onome tko to nije učinio um će ostati najveći neprijatelj.

Smisao: Svrha procesa osmerostruke yoge je ovladati umom kako bi postao prijatelj u ostvarivanju ljudske misije. Ako osoba ne vlada umom, slijedeći proces yoge (radi predstave) samo gubi vrijeme. Onaj tko ne može vladati umom uvijek živi s najvećim neprijateljem i tako upropaštava svoj život, ne ostvarujući misiju života. Prirodni je položaj živoga bića da izvršava naredbe autoriteta.

Sve dok je um nesavladani neprijatelj, mora izvršavati zapovijedi požude, srdžbe, pohlepe ili iluzije, ali kada je savladao dobrovoljno pristaje da se pokorava zapovijedima Božanske Osobe, koja se nalazi u srcu svakoga živog bića kao Paramātmā. Pravilno slijeđenje procesa yoge dovodi do susreta s Paramātmom u srcu i slijeđenja Njezinih zapovijedi. Onaj tko neposredno prihvaća svjesnost Krišne samim se tim savršeno predaje Gospodinovoj zapovijedi.

(iz Bhagavad-gīte kakva jest; prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Ovladani um

Ovladani um

Bhagavad-gītā 6.7.

jitātmanah praśāntasya
paramātmā samāhitah
śītosna-sukha-duhkhesu
tathā mānāpamānayoh

jita-ātmanah — onaj tko je ovladao umom; praśāntasya — onaj tko je takvim vladanjem uma dostigao mir; parama-ātmā — Nad-duši; samāhitah — potpuno prišao; śīta — u hladnom; usna — u toplom; sukha — sreći; duhkhesu — i nesreći; tathā — također; māna — u časti; apamānayoh — i nečasti.

Onaj tko je ovladao umom već je dostigao Nad-dušu, jer je stekao mir. Takav čovjek ne pravi razliku između sreće i nesreće, topline i hladnoće, časti i nečasti.

Smisao: Svako bi se živo biće trebalo pokoravati zapovijedima Svevišnje Božanske Osobe, koja prebiva u srcu svih živih bića kao Paramātmā. Kad je um zaveden izvanjskom, iluzornom energijom, osoba se zapleće u materijalne djelatnosti. Čim slijeđenjem jednog od sustava yoge ovlada umom, smatra se da je već dostigla odredište. Živo se biće mora pokoravati zapovijedima autoriteta. Kad je njegov um usredotočen na višu prirodu, nema drugog izbora osim da slijedi zapovijedi Svevišnjega.

Um mora prihvatiti i slijediti zapovijed nekog autoriteta. Posljedica je vladanja umom da osoba automatski slijedi zapovijedi Paramātme, Nad-duše. Budući da osoba svjesna Krišne odmah dostiže taj transcendentalni položaj, Gospodinov bhakta ne podliježe utjecaju dvostranosti materijalne prirode: nesreće i sreće, hladnoće i topline itd. To je stanje pravi samādhi, obuzetost Svevišnjim.

(iz Bhagavad-gīte kakva jest; prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Potpuno zadovoljan

Potpuno zadovoljan

Bhagavad-gītā 6.8.

jñāna-vijñāna-trptātmā
kūta-stho vijitendriyah
yukta ity ucyate yogī
sama-lostrāśma-kāñcanah

jñāna — stečenim znanjem; vijñāna — i spoznatim znanjem; trpta — zadovoljno; ātmā — živo biće; kūta-sthah — utemeljeno na duhovnoj razini; vijita-indriyah — ovladanih osjetila; yuktah — sposobno za samospoznaju; iti — tako; ucyate — rečeno je; yogī — mistik; sama — vidi jednakim očima; lostra — šljunak; aśma — kamen; kāñcanah — zlato.

Kaže se da je osoba utemeljena u samospoznaji kada je zahvaljujući znanju i spoznaji potpuno zadovoljna. Takva se osoba naziva yogijem [ili mistikom]. Utemeljena je u transcendenciji i samoovladana. Sve što vidi – bio to šljunak, kamenje ili zlato-vidi jednakim očima.

Smisao: Knjiško je znanje bez spoznaje Vrhovne lstine beskorisno. To je rečeno u sljedećem stihu:

atah śrī-krsna-nāmādi
na bhaved grāhyam indriyaih
sevonmukhe hi jihvādau
svayam eva sphuraty adah

„Nitko ne može materijalno okuženim osjetilima shvatiti transcendentalnu prirodu imena, oblika, odlika i zabava Śrī Krišne. Samo kada postane duhovno prožet transcendentalnim služenjem Gospodina, transcendentalno ime, oblik, odlike i zabave Gospodina bivaju mu razotkriveni.” (Bhakti-rasāmrta-sindhu 1.2.234)

Bhagavad-gītā je nauk o svjesnosti Krišne. Nitko ne može postati svjestan Krišne samo svjetovnom učenošću. Mora imati sreću da se druži s osobom čiste svjesnosti. Osoba svjesna Krišne zadovoljna je čistim predanim služenjem i zato Krišninom milošću ima spoznato znanje, kojim postaje savršena. Zahvaljujući transcendentalnom znanju možemo ostati postojani u svojim uvjerenjima, ali ako imamo samo akademsko znanje, možemo lako biti zavedeni i zbunjeni prividnim proturječjima. Spoznata je duša istinski samoovladana, jer je predana Krišni. Transcendentalna je jer nema nikakve veze sa svjetovnom učenošću. Za nju svjetovna učenost i umna spekulacija, koje drugi mogu smatrati vrijednim poput zlata, ne vrijede više od šljunka ili kamenja.

(iz Bhagavad-gīte kakva jest; prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Uvijek vidjeti Boga

Uvijek vidjeti Boga

Bhagavad-gītā 6.30.

yo mām paśyati sarvatra
sarvam ca mayi paśyati
tasyāham na pranaśyāmi
sa ca me na pranaśyati

yah — tko god; mām — Mene; paśyati — vidi; sarvatra — svuda; sarvam — sve; ca — i; mayi — u Meni; paśyati — vidi; tasya — za njega; aham — Ja; na — nisam; pranaśyāmi — izgubljen; sah — on; ca — također; me — za Mene; na — nije; pranaśyati — izgubljen.

Onaj tko svuda vidi Mene i sve vidi u Meni nikada se ne odvaja od Mene niti se Ja ikada odvajam od njega.

Smisao: Osoba svjesna Krišne vidi Gospodina Krišnu svuda i sve vidi u Krišni. Ona može naizgled vidjeti sve odvojene pojavnosti materijalne prirode, ali u svim okolnostima svjesna je Krišne znajući da je sve očitovanje Krišnine energije. Ništa ne može postojati bez Krišne. Krišna je gospodar svega – to je temeljno načelo svjesnosti Krišne. Svjesnost Krišne je stanje razvijene ljubavi prema Krišni — razina transcendentalna čak i prema materijalnom oslobođenju. U tom stadiju svjesnosti Krišne. transcendentalnom prema samospoznaji, Krišna postaje sve za bhaktu, koji potpuno obuzet ljubavlju prema Krišni postaje sjedinjen s Krišnom. između Gospodina i bhakte tada vlada blizak odnos. U tom stadiju živo biće nikada ne može biti uništeno, niti Božanska Osoba ikada nestaje s pogleda bhakte. Stapanje s Krišnom duhovno je uništenje. Bhakta se ne izlaže toj opasnosti. U Brahma-samhiti (5.38) rečeno je:

premāñjana-cchurita-bhakti-vilocanena
santah sadaiva hrdayesu vilokayanti
yam śyāmasundaram acintya-guna-svarūpam
govindam ādi-purusam tam aham bhajāmi

“Obožavam prvobitnog Gospodina, Govindu, kojeg bhakte očiju premazanih pomašću ljubavi uvijek vide u Njegovu vječnom obliku Šyāmasundare,  prisutnom u srcu bhakte.”

U tom stadiju Gospodin Krišna nikada ne nestaje s pogleda bhakte. Isto to vrijedi i za yogija, koji u srcu vidi Gospodina kao Paramātmu. Takav yogi postaje čisti bhakta i ne može podnijeti ni trenutak svog života ako u sebi ne može vidjeti Gospodina.

(iz Bhagavad-gīte kakva jest, prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Odvojene energije Boga

Odvojene energije Boga

Bhagavad-gītā 7.4.

bhūmir āpo ’nalo vāyuh
kham mano buddhir eva ca
ahankāra itīyam me
bhinnā prakrtir astadhā

bhūmih — zemlja; āpah — voda; analah — vatra; vāyuh — zrak; kham — eter; manah — um; buddhih — inteligencija; eva — zacijelo; ca — i; ahankārah — lažni ego; iti — to; iyam — sve; me — Mojih; bhinnā — odvojenih; prakrtih — energija; astadhā — osam.

Zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um, inteligencija i lažni ego Moje su odvojene materijalne energije.

Smisao: Nauk o Bogu raščlanjuje prirodni položaj Boga i Njegovih različith energija. Materijalna se priroda naziva prakrti, odnosno energija Gospodina u Njegovim različitim purusa inkarnacijama (ekspanzijama). To je opisano u Sātvata-tantri:

visnos tu trīni rūpāni
purusākhyāny atho viduh
ekam tu mahatah srastr
dvitīyam tv anda-samsthitam
trtīyam sarva-bhūta-stham
tāni jñātvā vimucyate

“Radi stvaranja materijalnog svijeta potpuna ekspanzija Gospodina Krišne poprima oblike triju Visnua. Prvi, Mahā-Visnu, stvara sveukupnu materijalnu energiju poznatu kao mahat-tattva. Drugi, Garbhodakaśāyī Visnu, ulazi u svaki svemir kako bi u njemu stvorio raznolikosti. Treći, Ksīrodakaśāyī Visnu, poznat kao Paramātmā, ekspandira se kao sveprožimajuća Nad-duša u svim svemirima. Nazočan je čak i u atomima. Onaj tko shvati ta tri Visnua može biti oslobođen materijalne zapletenosti.”

Materijalni je svijet privremeno očitovanje jedne od Gospodinovih energija. Svim djelatnostima materijalnog svijeta upravljaju spomenute tri Visnu ekspanzije Gospodina Krišne. Ti se puruse nazivaju inkarnacije. Onaj tko ne zna nauk o Bogu (Krišni) obično misli da je materijalni svijet stvoren za uživanje živih bića i da su živa bića puruse-uzroci, upravitelji i uživatelji materijalne energije. Prema Bhagavad-gīti taj je ateistički zaključak pogrešan. U navedenom je stihu rečeno da Je Krišna izvorni uzrok materijalnog svijeta. Śrīmad-Bhāgavatam to potvrđuje.

Sastojci materijalnog svijeta Gospodinove su odvojene energije. Čak je i brahmayoti, krajnji cilj impersonalista, duhovna energija koja se očituje na duhovnom nebu. U brahmajyotiju, kojeg impersonalisti smatraju krajnjim, vječnim ciljem, ne postoji duhovna raznolikost kao na Vaikunthalokama. Paramātmā je privremeni, sveprožimajući vid Ksīrodakaśāyī Visnua. Ona ne postoji vječno u duhovnom svijetu. Prema tome, prava Apsolutna Istina je Svevišnja Božanska Osoba Krišna.

On je potpun energetik i posjeduje različite, odvojene i unutarnje, energije. Materijalna se energija sastoji od osam glavnih očitovanja, koja su ovdje opisana. Prvih pet očitovanja-zemlja, voda, vatra, zrak i nebo – nazivaju se golemim ili grubim elementima, koji obuhvaćaju pet predmeta osjetila. Oni su očitovanja fizičkog zvuka, dodira, oblika, okusa i mirisa. Materijalna znanost proučava samo tih deset elemenata i ništa više. No materijalisti zanemaruju ostala tri elementa um, inteligenciju i lažni ego.

Filozofi koji proučavaju djelatnosti uma također nemaju savršeno znanje, jer ne poznaju krajnji izvor, Krišnu. Lažni ego (,,ja sam” i ,,ovo je moje”), koji predstavlja temeljno načelo materijalnog postojanja, obuhvaća deset osjetilnih organa za vršenje materijalnih djelatnosti. Inteligencija se odnosi na cjelokupnu materijalnu kreaciju, zvanu mahat-tattva. Tako se od Gospodinovih osam odvojenih energija očituju dvadeset četiri elementa materijalnog svijeta, koje proučava ateistička sānkhya filozofija. Oni su izvorno ogranci Krišnih energija i odvojeni su od Njega, ali ateistički sānkhya filozofi, koji nemaju veliko znanje, ne znaju da je Krišna uzrok svih uzroka. Predmet sānkhya filozofije samo je očitovanje Krišnine izvanjske energije, opisane u Bhagavad-gīti.

(iz Bhagavad-gite kakva jest, prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Bog je Osoba

Bog je Osoba

Bhagavad-gītā 7.7.

mattah parataram nānyat
kiñcid asti dhanañ-jaya
mayi sarvam idam protam
sūtre mani-ganā iva

mattah — iznad Mene; para-taram — više; na — nr; anyat kiñcit — išta drugo; asti — postoji; dhanam-jaya — o osvojitelju bogatstva; mayi — u Meni; sarvam — sve postojeće; idam — što vidimo; protam — nanizano je; sūtre — na niti; mani-ganāh — biseri; iva — kao.

O osvojitelju bogatstva, ne postoji istina viša od Mene. Sve počiva na Meni, kao biseri nanizani na niti.

Smisao: Ljudi se obično spore oko toga je li Vrhovna Apsolutna Istina osoba ili nije. Prema Bhagavad-giti Apsolutna je Istina Božanska Osoba, Śrī Krišna, i to se potvrđuje na svakom koraku. Posebno je u ovom stihu naglašeno da je Apsolutna Istina osoba. Da je Božanska Osoba Vrhovna Apsolutna Istina potvrđuje i Brahma-samhitā: īśvarah paramah krsnaḥ sac-cid-ānanda-vigrahah: Vrhovna Apsolutna Istina je Božanska Osoba, Gospodin Krišna. On je prvobitni Gospodin, riznica sveg zadovoljstva, Govinda i vječni oblik potpuna blaženstva i znanja. Ti autoriteti raspršuju svaku sumnju u to da je Apsolutna Istina Vrhovna Osoba, uzrok svih uzroka.

Međutim impersonalisti navode vedsku tvrdnju Śvetāśvatara Upanisade (3.10.): tato yad uttara-taram tad arūpam anāmayam/ ya etad vidur amrtās te bhavanti athetare duhkham evāpiyanti. “Brahma, prvo živo biće u svemiru, smatra se u materijalnom svijetu najvišim živim bićem među polubogovima, ljudskim bićima i nižim životinjama, ali iznad Brahme je Transcendencija, koja nema materijalan oblik i koja je potpuno oslobođena materijalne okaljanosti. Onaj tko spozna Transcendenciju također postaje transcendentalan, ali onaj tko nije spoznao Transcendenciju ispašta bijede materijalnog svijeta.” Impersonalisti pridaju veću važnost riječi arūpam, ali ona ne upućuje na bezobličnost, već na transcendentalni oblik vječnosti, blaženstva i znanja, kao što je opisano u navedenom stihu Brahma-samhite. Drugi stihovi Śvetāśvatara Upaniṣade (3.8–9.) to potkrepljuju:

vedāham etam purusam mahāntam
āditya-varnam tamasah parastāt
tam eva viditvāti mrtyum eti
nānyah panthā vidyate ’yanāya

yasmāt param nāparam asti kiñcid
yasmān nānīyo no jyāyo ’sti kiñcit
vrksa iva stabdho divi tisthaty ekas
tenedam pūrnam purusena sarvam

“Ja poznajem tu Svevišnju Božansku Osobu, transcendentalnu prema svim materijalnim shvaćanjima tame. Samo onaj tko poznaje Svevišnjeg može transcendirati spone rođenja i smrti. Oslobođenje se može dostići samo znanjem o Vrhovnoj Osobi. Nema drugog načina.”

“Ne postoji istina viša od te Vrhovne Osobe, Svevišnjeg Gospodina, jer je On najviši. Manji je od najmanjeg i veći od najvećeg. Nalikuje mirnu stablu i obasjava transcendentalna nebo. Kao što drvo širi svoje korijenje, On širi Svoje sveprožimajuće energije.”

Iz ovih stihova možemo zaključiti da je Vrhovna Apsolutna Istina Svevišnja Božanska Osoba, koja sve prožima Svojim mnogobrojnim materijalnim i duhovnim energijama.

(iz Bhagavad-gite kakva jest, prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Otkud vodi okus?

Otkud vodi okus?

Bhagavad-gītā 7.8.

raso ’ham apsu kaunteya
prabhāsmi śaśi-sūryayoh
pranavah sarva-vedesu
śabdah khe paurusan nrsu

rasah — okus; aham — Ja; apsu — vode; kaunteya — o Kuntīn sine; prabhā — svjetlost; asmi — Ja sam; śaśi-sūryayoh — Mjeseca i Sunca; pranavah — tri slova a-u-m; sarva — u svim; vedesu — Vedama; śabdah — zvučna vibracija; khe — u eteru; paurusam — sposobnost; nrsu — u ljudima.

O Kuntin sine, Ja sam okus vode, svjetlost Sunca i Mjeseca, slog om u vedskim mantrama, zvuk u eteru i sposobnost u čovjeku.

Smisao: Ovaj stih objašnjava kako Gospodin sve prožima Svojim različitim duhovnim i materijalnim energijama. Svevišnjega Gospodina na početku možemo opaziti po Njegovim različitim energijama i na taj način spoznajemo Njegov neosobni vid. Kao što poluboga Sunca opažamo po njegovoj sveprožimajućoj energiji, sunčevoj svjetlosti, tako Gospodina, premda se nalazi u Svom vječnom prebivalištu, opažamo po Njegovim sveprožimajućim energijama. Okus je aktivno načelo vode.

Nitko ne voli piti morsku vodu, jer je čisti okus vode pomiješan sa solju. Privlačnost prema vodi ovisi čistoći okusa, koji je jedna od Gospodinovih energija. Impersonalist opaža nazočnost Gospodina u vodi po njezinu okusu, a personalisti slave Gospodina jer ih milostivo opskrbljuje vodom koja može ugasiti žeđ. Na taj način možemo opaziti Svevišnjeg. Ustvari, ne postoji sukob mišljenja između personalista i impersonalista. Onaj tko je spoznao Boga zna da su osobno i neosobno shvaćanje istodobno prisutni u svemu i da ne postoji proturječje. Stoga je Gospodin Caitanya postavio Svoje uzvišeno načelo acintya bheda i abheda-tattve, istodobne istovjetnosti i različitosti.

Svjetlost Sunca i Mjeseca također izvorno emanira iz brahmajyotija, neosobnog sjaja Gospodina, a pranava, omkara, transcendentalni zvuk kojim počinje svaka vedska himna, oslovljava Svevišnjega Gospodina. Budući da se impersonalisti boje oslovljavanja Gospodina Krišne Njegovim bezbrojnim imenima, više vole vibrirati transcendentalni zvuk omkaru, ali ne shvaćaju da je omkara zvučna reprezentacija Krišne. Svjesnost Krišne prostire se svuda, a onaj je tko shvaća svjesnost Krišne blagoslovljen. Oni koji ne poznaju Krišnu nalaze se u iluziji. Tako znanje o Krišni predstavlja oslobođenje a neznanje o Njemu ropstvo.

(iz Bhagavad-gite kakva jest, prijevod i tumačenja A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

  • Kontakt

    Ako imate bilo kakvih pitanja slobodno nam se obratite popunjavanjem obrasca ili nam pišite na e-mail adresu info@sretna-dusa.com

    Kontakt